Vlast na svim razinama u Bosni i Hercegovini gdje su prisutni predstavnici HDZ-a BiH i HNS-a neće ni teoretski biti moguće formirati bez njih, rekao je Dragan Čović, predsjednik Hrvatske demokratske zajednice BiH i Hrvatskog narodnog sabora, u ekskluzivnom intervjuu za Anadolu Agency (AA).
– Izbori su završili i pristojno je zahvaliti svima onima koji su izašli na izbore, kao i onima koji su ih organizirali. Oni su provedeni u jednom koliko-toliko demokratskom ambijentu, bez obzira što će se naći jako puno primjedbi, nedosljednosti, nepoštivanja pravila… Što se tiče HDZ-a BiH i stranaka HNS-a, koji su sa nama zajedno izašli na izbore, jako sam zadovoljan. Kada gledam te kockice kako su složene, rezultati su dosta dobri i takvi su da teoretski se ne mogu napraviti bilo kakve kalkulacije oko uspostave vlasti na bilo kojoj razini gdje nas ima kao predstavnika i naroda, ali i politike koju zastupamo, bez te politike, odnosno bez HDZ-a BiH i stranaka koji su bile sa nama u paketu, ni teoretski – rekao je Čović.
Uvjeren je da nitko u BiH ne razmišlja na način da zaobiđe HDZ BiH u formiranju vlasti, jer, kako dodaje, to bi bilo gubljenje vremena. – To su mogle biti kalkulacije pred izbore onih koji su imali različite vizije Bosne i Hercegovine od onoga što mi zastupamo. Čini mi se da ono što smo radili u kampanji vjerodostojno govori o onome što mi jesmo, kakvi smo, kako vidimo svoju domovinu Bosnu i Hercegovinu, kako vidimo njenu vanjsku politiku, reformske unutarnje procese… Tako da, kada sve to zbrojim, opet se nameće jedna ključna riječ – jako sam zadovoljan sa onim što smo postigli na ovim izborima. Naše biračko tijelo je pozitivno reagiralo na naš način vođenja kampanje koja se vidno promijenila od kampanje u posljednjih četiri ili osam godina. I ono što je najvažnije, HDZ BiH zajedno sa partnerima će tražiti partnere koji jesu legitimni predstavnici druga dva naroda, da pokušamo napraviti žurno vlast na svim razinama kako bi se uhvatili reformskih aktivnosti, jer kaskamo posljednje dvije, a možda i četiri godine proteklog mandata – naglasio je Čović.
Govorio je o tome tko će biti partneri HDZ-u BiH u formiranju vlasti u BiH. -Prije svega onaj tko pobijedi u apsolutnom iznosu svih brojki i tih kockica koje se slažu, pošto su specifični izbori. Imamo županijsku razinu, entitetski, državni pa potom izvedenice kroz domove naroda, u odnosu na nametnute mjere visokog predstavnika za BiH. Onaj tko u svemu tome ima apsolutnu većinu, on je legitimni predstavnik jednog, drugog ili trećeg naroda, tko god da jeste. A, onda, prva obveza je razgovarati upravo sa tim ljudima. Zbog toga mi nećemo žuriti. Mi ćemo tek krajem idućeg tjedna, u četvrtak, početi jedan pregovarački proces. Kontakata je bilo jako puno, tih međusobnih čestitki, da u to sada ne ulazimo, različitih vizija, pogotovo iz tog, uvjetno rečeno, političkog Sarajeva koji vide nekakve dvije mogućnosti kako se mogu okupiti i imati dovoljno kvalitete u parlamentima, prije svega, mislim u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, odnosno na nivou entiteta. A, slična situacija je i u RS-u. Čini mi se da je tamo nešto jasnija situacija kada su politike u pitanju, odnosno stranke. Pojedinci manje-više, da to ne komentiram. To će izaći vrlo brzo. Oko člana Predsjedništva u RS-u je završena stvar i vrlo jasno. Što se tiče predsjednika RS-a, mislim da je to, također, manje-više jasno. Sada, kada budemo u prilici razgovarati, to će biti paket vrlo jasnog četverogodišnjeg djelovanja – istakao je Čović. U razgovoru Čović tvrdi kako se nikada više neće napraviti vlast kakva je bila uspostavljena prije četiri godine. – Bilo je: idemo napraviti Vijeće ministara BiH i Vladu FBiH, pa je nismo ni napravili, kao ni HNŽ uopće, zbog tih odnosa kakvi jesu bili. A, nismo se obavezali provesti niti jedan proces. Kada smo došli do Mostarskog sporazuma i kada smo to potpisali znajući da ćemo to završiti godinu dana prije ovih izbora, onda je partner potpuno odustao ili taktički vodio pregovore da se ništa ne dogovorimo i da ostane status quo. Znači, to se više neće moći dogoditi. Mi imamo dvije krucijalne stvari. Kada je vanjski plan u pitanju to su euroatlanske integracije, dakle i euro i atlanske integracije i to mora naš partner znati za takvo nešto. Naravno, prvi korak gdje mi odlučujemo nešto to je EU, otvaranje kandidacijskog statusa. Obećano nam je i to sam izravno slušao od pet-šest ključnih predstavnika EU-a, da to možemo do kraja godine imati pod uvjetom da napravimo reformski iskorak. Ključni reformski iskorak će biti Izborni zakon BiH, ali ne nametnuto nešto od Schmidta ili nekoga drugoga. Mi to moramo uraditi. Znači, to moramo raditi u Parlamentarnoj skupštini BiH. Ako trebamo nešto promijeniti i u Ustavu BiH, mi to također trebamo uraditi. To će biti ograničene izmjene. Tada uz to ima smisla dodati još desetak reformskih aktivnosti koje nam onda apsolutno otvaraju vrata EU-a. Onda ste u jednom drugom statusu potpuno. Ako to uspijemo uraditi, to moramo raditi paralelno sa izgradnjom vlasti – Vijeća ministara BiH, našeg predsjedavajućeg Vijeća ministara. Znači, za taj dio moramo imati vrlo jasnu slagalicu. Da nam se ne može dogoditi da nam prođu četiri godine mandata, kao protekle. Da imamo malo prometnih zakona, zakona koji nikoga nisu interesirali”, navodi Čović. Govorio je i o tome kako se može pomiriti provedba presuda Europskog suda za ljudska prava i zadržavanje prava konstitutivnosti.
– Jednostavno. Ono što smo radili dvije godine kroz sporazum u Mostaru je odgovor na sva pitanja. Tada smo kazali, idemo provesti sve presude Europskog suda za ljudska prava u Strasbourgu i, naravno, svog Ustavnog suda BiH. Šta to mi poštujemo, ako ne poštujemo zaštitu svog Ustava BiH. I to je, opet, bila moja zamjerka visokom predstavniku Schmidtu. Rekao sam: vaše je da štitite Ustav BiH, da osigurate provođenje svih sporazuma u domovini, ono što su institucije BiH ili pojedinci napravili kroz kojekakve aktivnosti ili ustavnih zakona ili političkog dogovora. Uvjeren sam da bez problema možemo zaštititi i sva manjinska prava, ali zaštititi i kolektivitete. Mi smo tada ponudili rješenja koja su vrlo jednostavna. Mislim da se vrte oko brojke 97 posto svih izbornih aktivnosti u BiH koje su po klasičnom građanskom modelu. Imali smo sada četiri liste. Županijska je čisto građanska, federalna lista je čisto građanska, bh. lista je čisto građanska, nema ništa nacionalno. Tek izvedenica iz županijskih lista dolazi Dom naroda Parlamenta FBiH. Ona lista koja je trebala biti da na neki način štitimo ustavno-kolektivna prava dok se Ustav ne promijeni – i dalje ćemo po tome morati raditi – je Predsjedništvo BiH. Uvjeren sam da za to postoji jedan odnos, rekao bih, hajdemo se čak vratiti u razmišljanjima politika na vrijeme do 2000. godine kada nam je barem s te strane bilo puno više izbalansiranosti u zajedničkom djelovanju, a to je bilo vrijeme tek poslije rata kada su ogromni ožiljci bili – navodi Čović. Navodi kako su u to vrijeme bolje surađivali između sebe nego što to rade sada. – Danas neki vjeruju da mogu napraviti građansku državu. Ja kažem da to nikada ne može biti klasična građanska država. Ja bih je želio, ali ne onako kako neko zamišlja. Jer, to može transformirati u unitarnu državu, može nastati bezbroj problema. Mi moramo naći jednu mjeru prostora kakvih imamo širom svijeta, posebno unutar EU-a, kako zaštititi kolektivna prava, manjinska prava, pa naravno i pojedinačna prava ako su ona negdje ugrožena na bilo koji način. Znači najviši europski, odnosno svjetski standardi civilizacije trebaju biti primijenjeni u smislu zaštite građanskih prava. To je neupitno. Ono što nam dodatno treba, to je ovih tri posto izračunatih ili koliko već jeste, ali tu negdje, kako zaštititi kolektivna prava. I tamo su potpuno nestali, a to je kako zaštititi prava manjina u BiH. Uopće ih nemamo. Mi ih nabrajamo. Govorimo o Sejdiću i Finciju kao predstavnicima određenih grupacija, odnosno židovske i romske zajednice… Idemo naći bilo koju sredinu koja je zaštitila tu grupaciju ljudi, na bilo kojoj razini. I ovih koji se kunu u njih, recimo to je bošnjačka i sarajevska politika. Da čujemo gdje su stavili predstavnike židovske zajednice u izvršnu ili zakonodavnu vlast, od općine, grada, županije, pa do države. To je samo alat za kojekakve trgovine, ali to mora biti formalno uređeno Ustavom. I da se to uraditi na praktičan način na različite modele. Mi smo ponudili deset različitih modela izbora članova Predsjedništva BiH. Direktnih i indirektnih. I svaki je uvažavao ili većina njih je potpuno uvažavala presude Europskog suda u Strasbourgu. Dakle, sve. Pošto je različita interpretacija, mi spominjemo Sejdića i Fincija, ali kada uzmemo i sve naknadne, pa i neke nove zahtjeve koje dolaze. Na njih treba reagirati. Sa vjerom da je ovo naša domovina, idemo je zaštititi, idemo zaštititi da ovdje žive tri konstitutivna naroda i svi drugi koji se tako ne izjašnjavaju – ističe Čović. Na sreću ili nesreću, kako kaže Čović, na posljednjem popisu stanovništva prije devet godina, opet se više od 96 posto svih građana izjasnilo kao predstavnici tri konstitutivna naroda. – Da se tada neko drugi izjasnio drugačije nego jeste, uredu. Ali, cilj je bio da broj Bošnjaka pređe 50 posto i to se našlo tu negdje. Ali, to je onda ukupna brojka. Ostalo je nešto više od tri posto svih drugih, a ostalih svega oko jedan posto. E, sada se mi igramo i klakuliramo sa ostalima. I onda će, da se vratimo na klubove naroda, to biti zloupotrebljeno. Kako ćemo u svakoj županiji u FBiH izabrati po jednog predstavnika ostalih. Tamo gdje su brojni Hrvati birat će ga Hrvati, tamo gdje su brojni Bošnjaci, birat će ga Bošnjaci. Kome to treba? Je li to samo reda radi zadovoljavanje nečega takvog. Umjesto da ako smo već definirali, morali smo kazati jasno i precizirati to. Recimo, imamo Sabor Republike Hrvatske. Tamo se predstavnik romske zajednice bira unutar te zajednice i ima svog predstavnika u Saboru. Predstavnik bošnjačke zajednice bira unutar te zajednice i ima svog predstavnika, kao i svi drugi. Morali smo i ovdje kazati, ako imamo pet-šest grupacija nacionalnih manjina, a imamo ih od Albanaca, Roma, Židova… Idemo im onda osigurati neka imaju svog predstavnika. Pa da bar nekada mogu u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH izaći pa kazati da štite prava svoje nacionalne manjine. Ovako, oni su dio kalkulacije brojnijih naroda i uglavnom služe njima za dizanje ruke, a dominantno smo ih izbjegli u zakonodavnoj i izvršnoj vlasti – smatra Čović.
