Izjava predsjednika Zorana Milanovića da Hrvatski sabor ne bi trebao ratificirati ugovor o pridruživanju Finske i Švedske NATO savezu sve dok se ne promijeni izborni zakon u BiH digla je na noge međunarodnu i domaću javnost.
Vlada i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman pohitali su nizati kritike na račun predsjednika Zorana Milanovića poručivši kako se zbog njega moramo “crvenjeti”.
Međutim, ako je za suditi po onom što je rekao Finski veleposlanik u Hrvatskoj, ali i BiH, koju pokriva nerezidencijalno iz Zagreba, Kalle Kankaanpää, Milanovićeva retorika urodila je plodom, pod uvjetom, da je ovdje riječ o promjeni stava, a ne o nečemu iza čega je Finska već stajala.
“Finska će vjerojatno tražiti članstvo”
Naime, u razgovoru za Večernji.ba, veleposlanik je rekao kako Finska podržava promjenu Izbornog zakona u BiH te da je Daytonski sporazum i sve što iz njega proizlazi, za Finsku i dalje osnova funkcioniranja BiH.
Na pitanje kako tumači izjavu predsjedniku, veleposlanik kaže kako je ne može komentirati, ali da su u Finskoj u tijeku intenzivne javne rasprave o promjeni situaciju oko sigurnosne politike.
“Pretpostavljamo da će rezultat rasprave biti gotov do svibnja. A onda je na predsjedniku i na vladi da donesu zaključke, a po svemu sudeći, vrlo je vjerojatno da će Finska tražiti članstvo u NATO-u”, rekao je.
Podržavaju promjenu Izbornog zakona i Dayton
Nakon toga je rekao kako Finska podržava promjenu Izbornog zakona.
Na pitanje, je li za Finsku Dayton i sve što iz njega proizlazi i dalje osnova funkcioniranja BiH, veleposlanik odgovara potvrdno.
“Naravno. Dayton je baza, i to dobra baza, koja daje bosanskohercegovačkim političarima da grade državu i mogli bi napraviti mnogo više nego do sada. Finska ima dobre odnose s BiH i voljeli bismo je vidjeti kao uspješnu zemlju koja napreduje na europskom putu i u tome je u potpunosti podržavamo”, zaključio je.
