Prema ovome modelu Federacija bi bila područje za izbor hrvatskog i bošnjačkog člana predsjedništva, i imala bi 11 izbornih jedinica: 10 županija i Distrikt Brčko.
Svaka izborna jedinica bi davala onoliko elektorskih glasova koliko u postocima ima pripadnika toga naroda u toj izbornoj jedinici od ukupnog broja toga naroda na teritoriju FBiH i Distrikta Brčko prema posljednjem popisu stanovništva.
Ukupan broj elektorskih glasova je 100. Raspodjela elektorskih glasova na izborne jedinice se vrši prema Sainte-Laguë metodi. Ukoliko neka izborna jedinica prema ovome izračunu ne daje nijedan elektorski glas, tada se toj izbornoj jedinici daje 1 kompenzacijski elektorski glas i on ulazi u ukupni izračun od 100. Na izborima, elektorski glasovi izbornih jedinica se dijele kandidatima proporcionalno osvojenom procentu.
Npr. Ako izborna jedinica daje 10 elektorskih glasova, imate 2 kandidata, jedan osvoji 60% glasova, drugi 40%, tada bi 6 elektorskih glasova išlo prvom, a 4 drugom. Pobjednik je onaj koji sakupi natpolovičnu većinu ukupnog broja elektorskih glasova, dakle 51 elektorski glas. U slučaju da niko nema natpolovičnu većinu elektorskih glasova, tada se pobjednik bira u klubu toga naroda u Domu naroda federacije BiH. U daljnju proceduru bi išla dva kandidata sa najvećim brojem elektorskih glasova. Ukoliko bi treći kandidat imao jednak broj glasova kao drugi, tada bi i treći kandidat išao u daljnju proceduru.
Dakle, za hrvatskog člana predsjedništva, klub Hrvata u Domu naroda FBiH bi između kandidata koji su prošli u daljnju proceduru, javnim glasovanjem izabrao pobjednika i to natpolovičnom većinom, tj. od ukupno 17 delegata u Domu naroda, tražilo bi se 9 glasova.
Ista procedura bi bila i za bošnjačkog člana predsjedništva.
Rješenje presude Sejdić-Finci
Bilo bi definirano da se sa teritorija federacije bira hrvatski i bošnjački član predsjedništva.
Ali, definicija ne bi bila da je to predsjednik iz reda tih naroda, već bi pisalo da je hrvatski član predsjedništva onaj koji je izabran od strane hrvatskog naroda, a bošnjački izabran od strane bošnjačkog naroda. Sami kandidati ne bi morali biti hrvatske ili bošnjačke etničke pripadnosti.
Na taj način bi se riješila presuda Sejdić-Finci jer bi se pripadnik bilo koje nacionalosti mogao kandidirati za članove predsjedništva.
Raspodjela elektorskih glasova za hrvatskog člana predsjedništva
Hrvata na području federacije BiH i distrikta Brčko prema popisu 2013. ima 515.135.
Po županijama to ide ovako:
A = Broj Hrvata u županiji/distriktu
B = Postotak od ukupnog broja Hrvata u FBiH i DB
C = broj elektorskih glasova županija/distrikta
– od 1 do 10 su županije, 11 je distrikt Brčko, a 12 je ukupni broj stanovnika.
Raspodjela elektorskih glasova za bošnjačkog člana predsjedništva
Bošnjaka na području federacije BiH i distrikta Brčko prema popisu 2013. ima 1.597.753.
Po županijama to ide ovako:
A = Broj Bošnjaka u županiji/distriktu
B = Postotak od ukupnog broja Bošnjaka u FBiH i DB
C = broj elektorskih glasova županija/distrikta
– od 1 do 10 su županije, 11 je distrikt Brčko, a 12 je ukupni broj stanovnika.
