Nove sankcije bh. predstavnika vlasti koje su uvele Sjedinjene Američke Države i Velika Britanija, proširile su postojeće “crne liste”. I dok se priča da bi im se moglo pridružiti više zemalja Europske unije, postavlja se pitanje može li i Bosna i Hercegovina sankcionirati sankcionirane? Imena sa popisa godinama su na pozicijama u vlasti, a većina njih planira da se oproba i na predstojećim izborima, javlja BHRT.
Na izbore, prema važećem zakonu, sankcionirani bh. predstavnici vlasti mogu izaći bez prepreka. Središnje izborno povjerenstvo ima mogućnost kažnjavanja kršenja pravila igre u izbornoj kampanji. Među sankcijama je novčana kazna, skidanje kandidata sa liste i poništavanje ovjere političkih stranaka, koalicija ili kandidata. Iz SIP-a poručuju kako je prerano govoriti o konkretnim potezima.
,,SIP BiH će postupiti u skladu sa odredbama Izbornog zakona BiH u trenutku kada bude faza ovjere kandidatskih listi. To se događa najkasnije 65 dana prije dana izbora”, priopćeno je iz SIP-a BiH.
SIP je ranije imao više opcija, ali je, zbog osiguranja građanskih prava, sve to na kraju otpalo.
,,Izborno povjerenstvo kada je u Zakonu o sukobu interesa imala pravo da izrekne četiri godine zabrane sudjelovanja u vlasti, odnosno na izborima, po meni je i tad bilo protivustavno. Samo odlukom sudova se mogu oduzimati određena građanska prava i zato je to izmjenama kasnije i ukinuto”, kaže bivši član SIP-a BiH Vehid Šehić.
Mogućnosti koje SIP nema, na raspolaganju stoje visokom predstavniku. Paddy Ashdown, Wolfgang Petrich i Carlos Westendorp u prošlosti su suspendirali 180 političara na kraći ili duži period.
,,Uklonjenim” predstavnicima bilo je zabranjeno obavljanje funkcije u stranci, kao i izbor ili imenovanje na neku poziciju. Među njima su i Mirko Šarović, Dragan Čović, Dragan Kalinić i mnogi drugi. Najsvježiji potez visokog predstavnika je upotreba bonskih ovlaštenja u slučaju suspenzije Zakona o nepokretnoj imovini Republike Srpske. Christian Schmidt je najavio da, ako se zakon bude primjenjivao, ne isključuje krivičnu odgovornost. U slučaju Milorada Dodika, ipak, kaže:
,,Mogu mu tvrditi da nemam namjeru niti ću poduzeti mjere na ograničavanju njegovog djelovanja ili kretanja. Ali, očekujem da se vratimo za pregovarački stol. Ne možete tražiti dijalog i imati samo monolog”, izjavio je Schmidt.
Velika Britanija nedavno je sankcionirala predsjednicu Republike Srpske Željku Cvijanović i člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika. Sjedinjene Države su na crnu listu dodale i Asima Sarajlića, izaslanika u Domu naroda BiH kao i bivšu glavnu državnu tužiteljicu, Gordanu Tadić. No, međunarodne sankcije nerijetko donose nagradu na domaćem terenu.
Ne za građane, nego za političare. Oni koji su sankcionirani u javnosti se predstavljaju žrtvama i braniteljima za nacionalne interese. To im osigurava predizborne bodove, a umiješanost u korupciju zbog koje su i dospjeli na crne liste, pada u drugi plan.
