Hrvatski premijer Andrej Plenković na Generalnoj skupštini UN-a izjavio je da se posljedice ruske agresije “osjećaju globalno” i da veća međunarodna suradnja nema alternative. – Ruska agresija nad Ukrajinom uzrokovala je ljudsku patnju, migrantske tokove, razaranje infrastrukture i ratne zločine – rekao je uvodno Plenković, dodavši da su djelomična mobilizacija u Rusiji, sporni referendumi na teritoriju Ukrajine i nuklearna prijetnja još jedna prijetnja eskalaciji “već neviđene krize”. Kazao je da dok Ukrajinci pate i brane svoje domove, posljedice ruske agresije se osjećaju globalno i zato ih mora osuditi cijeli svijet. Podsjetio je da je Hrvatska prije tri desetljeća bila žrtva agresije, da je gotovo trećina teritorija bila okupirana i da je imala embargo na uvoz oružja.
– Hrvatski narod zna što znači biti napadnut i šta je bilo potrebno da obbrane svoju domovinu – rekao je Plenković. On je kazao da Hrvatska, osnažena tim iskustvom danas je izvoznik mira i stabilnosti, u svjetskom vrhu donatora organa, popularno turističko odredište i zemlja koja proizvodi najbrže električne automobile u svijetu. Hrvatska je, poučena svojim iskustvom, iskazala Ukrajini “političku, humanitarnu, ekonomsku i vojnu solidarnost”. Podsjetio je da će Zagreb u listopadu biti domaćin prvog parlamentarnog samita Krimske platforme te da Hrvatska ostaje predana “jačanju demokracije”. – Na raskrižju demokracije i autokracije, naš izbor treba ostati jasan – poručio je. Premijer je upozorio da je rat u Ukrajini “radikalno promijenio ne samo sigurnosnu, već i energetsku arhitekturu Europe i prijeti globalnoj sigurnosti hrane”.- Ne smijemo biti taoci hrane i energije koje svi trebamo – istaknuo je.
Dodao je da Hrvatska na regionalnom nivou pridonosi energetskoj sigurnosti. Vlada je najavila povećanje kapaciteta LNG terminala na Krku s 2,9 milijardi kubnih metara plina na 6,1 milijardi. Istovremeno, Hrvatska ulaže u obnovljivu energiju. – Gotovo polovica proizvedene električne energije dolazi iz obnovljivih izvora – rekao je Plenković. Jedan posto najbogatijih zemalja u svijetu odgovorno je za 15 posto štetnih emisija, što premijer smatra neprihvatljivim i nepoštenim. – Oni koji najviše zagađuju trebaju uložiti najviše napora (u borbi protiv klimatskih promjena) – naveo je. Premijer je dodao da uprkos aktuelnim krizama svijet treba ostati predan ciljevima Pariškog klimatskog sporazuma i da se suradnja u odgovoru na klimatsku krizu treba pojačati na “nacionalnom, regionalnom i globalnom nivou”. Nadalje, Plenković je podsjetio da Hrvatska skoro ulazi u eurozonu i šengenski prostor i time “osnažuje svoju poziciju”.
Premijer najmlađe članice EU-a govorio je o jugoistočnoj Europi. – Stabilnost i demokratski razvoj regije nije samo u hrvatskom, već i u euopskom interesu – rekao je Plenković. Dodao je da je Hrvatskoj “stabilnost Bosne i Hercegovine od posebne važnosti”. – Želimo vidjeti prosperitetnu i funkcionalnu BiH – rekao je premijer, dodavši da je, u svjetlu rata u Ukrajini, važno poštovati Dejtonski sporazum. Plenković je pozvao Visokog predstavnika za BiH Christiana Schmidta da upotrijebi svoje ovlasti “pošto su bošnjački lideri javno priznali da nemaju istinske namjere postići dogovor s hrvatskim liderima u BiH glede izborne reforme”. – Jedini način je da Visoki predstavnik djeluje i iskoristi svoje bonske ovlasti – rekao je Plenković, kako bi se osigurala legitimna zastupljenost Hrvata u BiH. – Hrvati u BiH ne traže usluge, samo jednakost – naglasio je. Plenković je zaključno poručio da “dugujemo budućim generacijama da budemo na pravoj strani povijesti i stojimo uz Ukrajinu u njezinoj borbi za vlastitu egzistenciju”. Dodao je da je “potrebno globalno rješenje za cijenu plina te za osiguranje stabilne energetske tranzicije”.- Naš se svijet trajno promijenio. U novim okolnostima, veća međunarodna suradnja nema alternativu (…) Pristup demokracija u međunarodnim odnosima je kooperativan, pristup autoritarnih režima je konfliktan – rekao je Plenković.
