Proces provedbe izbornih rezultata na nižim razinama vlasti, odnosno u županijama, i ove je godine u priličnoj mjeri uvjetovan procesima na federalnoj razini, no, za razliku od proteklih godina, kada je okosnicu vlasti u županijama gdje Hrvati i Bošnjaci dijele pozicije uvijek činio SDA, sada je stanje nešto drugačije kada je riječ o bošnjačkom političkom korpusu. Primjer je Zeničko-dobojska županije, gdje, umjesto SDA, bošnjački dio vlasti čine dosadašnje stranke oporbe, a među njima SDP i Bh. inicijativa – Fuad Kasumović, koji imaju i najveći broj mandata u Skupštini, dok je kod Hrvata gotovo plebiscitarnu potporu dobio HDZ – HNS.
Iako se u jednom trenutku činilo da će bošnjačke stranke formirati vlast bez legitimnih predstavnika hrvatskoga naroda, dogovor HDZ-a BiH i “osmorke” na federalnoj razini doveo je do toga da se i na razini Zeničko-dobojske županije uvažilo legitimno političko predstavljanje, čime je HDZ postao dio nove vladajuće većine, odnosno Vlade. Dobio je, baš kao i u mandatu prije, oba ministarstva koja po Ustavu pripadaju hrvatskom narodu. S druge strane, čini se kako će provedba rezultata nakon općih izbora iz listopada 2022. donijeti i velike promjene u kontekstu međusobnog odnosa dviju nacionalno mješovitih paritetnih županija u Federaciji – Srednjobosanske i Hercegovačko-neretvanske. Dok je do sada uglavnom vrijedilo nepisano pravilo da iste stranke čine okosnicu skupštinskih većina i županijskih vlada u objema županijama, sada bi se stvari mogle promijeniti, i to kada je riječ o bošnjačkoj komponenti u vlasti. S druge strane, jedina konstanta na oba prostora ostaju HDZ BiH i ostale stranke HNS-a. U kontekstu većinski bošnjačkih županija čini se da neće biti većih promjena u dvjema gospodarski najsnažnijima – Tuzlanskoj i Sarajevskoj. U Tuzlanskoj će okosnicu vlasti činiti SDA, stranka koja je osvojila i najveći broj skupštinskih mandata, dok će u Sarajevskoj to biti “petorka” (poznata “trojka” – Narod i pravda, Naša stranka i SDP te Stranka za BiH i Za nove generacije.). U ovom slučaju vlast će zapravo činiti stranke koje su u osnovi bloka od osam stranaka koje će s HDZ-om BiH ustrojiti novu vlast na razini Federacije BiH. U svakom slučaju, zbog podijeljenih ustavnih nadležnosti nova vlast u Federaciji, baš kao i one županijske, neovisno o stranačkom sazivu, morat će imati produktivnu i kontinuiranu suradnju, poglavito u kontekstu ispunjavanja brojnih reformi koje predstoje na europskom putu, ali i kada je riječ o pripremama za iskorištavanje značajnih financijskih sredstava koja su spremna kroz Instrument pretpristupne pomoći EU-a IPA III.
Istodobno, listopadski izbori, uz izmijenjene političke okolnosti na županijskoj razini, donijeli su i promjene u nekoliko lokalnih zajednica koje čekaju prijevremeni izbori. Zbog prihvaćanja mandata na listopadskim izborima, 5. veljače održavaju se prijevremeni izbori za gradonačelnike Bihaća, Tuzle, Srebrenika i Zvornika te načelnike općine Vogošća, kao i u općini Bratunac u kojoj je ljetos proveden postupak opoziva načelnika. Središnje izborno povjerenstvo upravo je jučer, nakon provedenog ždrijebanja, usvojilo odluku o određivanju redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za prijevremene izbore 5. veljače. Podsjećaju pritom kako je, u skladu s uputom o redoslijedu izbornih aktivnosti za održavanje prijevremenih izbora za gradonačelnike Bihaća, Tuzle, Srebrenika i Zvornika te načelnike općina Bratunac i Vogošća, provedeno ždrijebanje za utvrđivanje redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću. Također je jučer, a nakon razmatranja izvješća o izvršenim provjerama predloženih kandidata, SIP ovjerio 11 kandidatskih listi koje je predložilo pet političkih stranaka i jedna koalicija. Ranije su, podsjećamo, ovjerene prijave sedam neovisnih kandidata za sudjelovanje na prijevremenim izborima u šest općina/gradova.
