Veleposlanici zemalja članica Europske unije jučer su u Bruxellesu razgovarali o tome treba li Bosni i Hercegovini dodijeliti kandidacijski status. Tijelo na razini stalnih predstavnika raspravljalo je o nacrtu zaključaka o kojem će sljedećeg tjedna raspravljati Vijeće za vanjske poslove (FAC) na sjednici koja će se u ponedjeljak, 12. prosinca, održati u Bruxellesu, piše Večernji list BiH. Konkretan dnevni red još uvijek nije objavljen, ali se u najavi sastanka navodi kako će ministri 27 zemalja članica “u okviru aktualnih poslova biti obaviješteni o situaciji u Moldaviji, južnom susjedstvu…” Zasjedanje FAC-a uslijedit će prije Europskoga vijeća na razini čelnika država, koje je na rasporedu potkraj tjedna, 15. i 16. prosinca, te bi trebalo biti filtar za eventualni pozitivan signal vlastima Bosne i Hercegovine. Svoje načelno protivljenje da BiH dobije kandidacijski status već u prosincu izražavale su Francuska i Nizozemska, dok je pak Hrvatska bila jedina koja nije imala nikakva zazora te je bila najglasniji zagovaratelj sljedećeg iskoraka na putu prema EU.
– Da nije bilo Hrvatske, ne bi se uopće o tome razgovaralo – upozorio je sugovornik iz hrvatske Vlade. Podsjetio je kako je hrvatski premijer Andrej Plenković u Tirani na skupu EU – zapadni Balkan iznio nedvojbene tvrdnje. Podržao je davanje statusa kandidata Bosni i Hercegovini na Europskom vijeću idućega tjedna. – Hrvatski stav je jasan, podržavamo davanje statusa kandidata BiH što prije, po mogućnosti već sada u prosincu ako su se stekli preduvjeti – rekao je. Predsjednik Vlade rekao je kako se očekuje formiranje institucija, nastavak ustavne izborne reforme, provedba reformi po 14 odnosno 8 točaka koje su navedene u izvješću Europske komisije. – Očekujemo ravnopravnost svih konstitutivnih naroda, osobito Hrvata, kao i svih drugih koji žive u BiH – nastavio je. Ponovio je da je Hrvatska spremna pomoći da BiH i dalje provodi reforme i da ide što brže prema Uniji. Naglasio je kako je hrvatska Vlada radila sustavno, usklađujući godinama stajališta s političkim predstavnicima Hrvata u BiH. Dodao je kako to traje cijelo desetljeće, Hrvatska se angažirala maksimalno te, nakon što su propale sve druge mogućnosti, visoki predstavnik Christian Schmidt donio je odluke u skladu s bonnskim ovlastima koje ima. Rekao je kako je visoki predstavnik Schmidt u potpunosti primirio situaciju i osigurao komfornu zonu za hrvatski narod te se sada očekuje da institucije vlasti, bilo predstavničke, bilo izvršne, dobro funkcioniraju. Na upit o roku za status kandidata BiH u prosincu, premijer je kazao kako se radi na tome. Dodao je kako to nije jednostavno zbog toga što su rokovi od održavanja izbora do trenutka kad se formiraju vlasti i onda mogućnosti za napredak dosta kratki. – Ali politička poruka ohrabrenja, kao što je Hrvatska već inzistirala u lipnju, sigurno će biti tema – zaključio je. Nagla komplikacija s uspostavom vlasti na federalnoj, ali i na državnoj razini moguće može utjecati i na odnos institucija EU prema BiH te davanju ili pak zaustavljanju “zelenoga svjetla” za kandidacijski status.
Protekloga tjedna za vrijeme posjeta BiH povjerenik za proširenje i susjedstvo Olivér Várhelyi istaknuo je kako se očekuje donošenje proračuna, ali i ispunjavanje manjih uvjeta kao što je utvrđivanje Zakona o sudovima i sukobu interesa na Vijeću ministara. No, to se još nije dogodilo, tako da Izaslanstvo EU-a u Sarajevu ne može dojaviti poseban uspjeh. Osim tek da je nova koalicijska vlast odlučna raditi na promjenama te da je ubrzala sve procedure oko uspostave vlasti, što nikada do sada nije bio slučaj. Stjecanjem kandidacijskog statusa za članstvo u EU bilo bi veliko ohrabrenje za novu koalicijsku vlast u FBiH i državi jer bi imala konkretan program kojim bi se bavila umjesto pronalaženja problema, u čemu je majstorski godinama sve blokirao SDA. Ponajprije bi vlastima BiH bilo isporučeno rješavanje 14 prioriteta koje je Europska komisija postavila pred zemlju. Taj novi status zemlje, međutim, ne bi kočio napredak u drugim oblastima te otvaranju brojnih poglavlja.
