Nakon Općih izbora održanih 4. listopada 2026. godine, Darijana Filipović iz HDZ-a BiH prema preliminarnim rezultatima izabrana je za članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda. Time će, kako piše Viteški.ba postati sedma različita osoba koja će od prvih poslijeratnih izbora obnašati ovu dužnost.
Od 1996. godine na poziciji člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izmjenjivalo se šest osoba, pri čemu su Dragan Čović i Željko Komšić dužnost obnašali u više mandata. Službena kronologija Predsjedništva BiH potvrđuje sastave pojedinih saziva i način na koji su pojedini članovi dolazili na dužnost. Prvi je bio Krešimir Zubak, izabran na prvim poslijeratnim izborima 1996. godine. Dužnost je obnašao do listopada 1998. godine.
Naslijedio ga je Ante Jelavić, izabran na Općim izborima 1998. godine. Na dužnosti je ostao do ožujka 2001., kada ga je visoki predstavnik smijenio. Nakon njegove smjene mjesto je popunio Jozo Križanović, kojeg je izabrala Parlamentarna skupština BiH. Na izborima 2002. godine za člana Predsjedništva BiH iz reda hrvatskog naroda izabran je Dragan Čović. Nakon njegove smjene odlukom visokog predstavnika 2005. godine, Parlamentarna skupština BiH izabrala je Ivu Miru Jovića, koji je dužnost obnašao do konstituiranja novog saziva nakon izbora 2006. godine.
Tada počinje razdoblje koje je obilježio Željko Komšić. Izabran je 2006. godine, ponovno 2010., a nakon četverogodišnjeg mandata Dragana Čovića od 2014. do 2018., Komšić se u Predsjedništvo vraća nakon izbora 2018. te osvaja još jedan mandat 2022. godine. Komšić je tako u dva odvojena razdoblja u Predsjedništvu BiH proveo ukupno 16 godina, što je daleko najdulje među osobama koje su od Daytona do danas obnašale dužnost člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda.
Njegov izbor tijekom sva četiri mandata bio je predmet snažnih političkih prijepora u BiH. Hrvati su predstavnici godinama osporavali njegov politički legitimitet među Hrvatima, jer je izabran glasovima bošnjačkih birača. Rezultati pokazuju da Komšić nije osvajao većinu ni u jednoj općini s hrvatskom većinom te da je najveći dio potpore dobivao u sredinama s bošnjačkom većinom.
Zbog toga su HDZ BiH i druge stranke okupljene oko Hrvatskog narodnog sabora godinama Komšića opisivale kao člana Predsjedništva koji nema izborni legitimitet hrvatskog biračkog tijela, odnosno kao drugog bošnjačkog člana Predsjedništva.
Na ovim izborima, kada nove izborne tehnologije nisu dopuštale manipulacije birači su Komšića odlučili poslati u povijest jer se uzurpator hrvatskih mjesta u Predsjedništvu BiH nije uspio plasirati ni u državni Zastupnički dom, iako je bio nositelj liste u svojoj izbornoj jedinici. Također, Bošnjaci su odbili sudjelovati u novoj Komšićevoj avanturi okrenutoj protiv interesa BiH, a zvanoj Slaven Kovačević, koji se trudio zatrovati hrvatsko- bošnjačke odnose i ponovno narušiti legitimnost članova Predsjedništva BiH.
