El Niño, prirodni pacifički vremenski obrazac koji podiže globalne temperature, službeno je počeo, kažu američki znanstvenici.
Američka Nacionalna oceanska i atmosferska administracija (NOAA) proglasila je da su uvjeti za El Niño sada u toku u tropskom Pacifiku, pri čemu su temperature površine mora naglo porasle posljednjih mjeseci.
Mnoge prognoze sugeriraju da bi se ovo moglo završiti kao takozvani ‘super’ El Niño, pa čak i biti među najjačima ikada zabilježenim. Dolazeći povrh desetljeća zagrijavanja uzrokovanog ljudskim djelovanjem, mogao bi donijeti još jednu rekordno toplu godinu, najvjerojatnije 2027., uz poremećaje u vremenu, zalihama hrane i ekonomijama koji će se protegnuti duboko u tu godinu.
Ova objava NOAA-e nije iznenađenje jer su prognostičari očekivali ovu fazu zagrijavanja, nakon što je hladniji “sestrinski” obrazac, La Niña, završio ranije ove godine.
Temperature površine mora u centralnom i tropskom Pacifiku sada su prešle prag od 0,5°C iznad prosjeka koji američki znanstvenici koriste za definiranje El Niño događaja.
“Uvjeti za El Niño razvili su se tijekom proteklog mjeseca, što pokazuju temperature površine mora (SSTs) iznad prosjeka širom centralnog do istočnog ekvatorijalnog Tihog okeana”, priopćila je agencija.
NOAA je također uočila da su vjetrovi iznad ekvatorijalnog Pacifika počeli da se mijenjaju, što je znak da atmosfera sada reagira na topliji okean, a ne samo da se okean zagrijava sam od sebe. Ono što je iznenadilo istraživače jeste koliko su kompjuterski modeli već sigurni u njegovu snagu.
Intenzitet El Niña mjeri se time koliko visoko temperature površine mora rastu iznad prosjeka u ključnoj zoni Pacifika. Snažan događaj definira se kao više od 1,5°C iznad prosjeka; veoma snažan iznad 2°C.
Prema lipanjskim izgledima NOAA-e, “postoji 63% šanse za veoma snažan El Niño tokom perioda studeni –siječanj, što bi ga svrstalo među najveće El Niño događaje u povijesnim zapisima koji sežu do 1950. godine”, priopćila je agencija.
Tri najjača događaja od tada bila su 1982/83, 1997/98 i 2015/16. Neki od najnovijih američkih i europskih (ECMWF) modela idu i dalje, pokazujući da bi temperature u tropskom Pacifiku potencijalno mogle porasti za više od 3°C iznad prosjeka do kraja godine.
Ali američka agencija je pozvala na oprez u pogledu toga šta njihovo predviđanje snage implicira. “Čak ni veoma snažni El Niño događaji ne dovode do očekivanog uticaja svuda, ali jači događaji mogu značajnije nagnuti šanse u korist očekivanih ishoda”.
Veća zabrinutost je to što se sve ovo događa na već mnogo toplijoj planeti. “Moramo se brinuti o uticajima”, rekao je profesor Adam Scaife, šef odjela za mjesečne do dekadne prognoze u britanskom Met Officeu.
Veoma snažan El Niño obično podiže globalne temperature zraka za oko 0,2°C, oslobađajući toplotu uskladištenu u oceanu u atmosferu. Taj dodatni udar sada slijeće na svijet koji već postavlja rekorde. Godina 2024., najtoplija u povijesti mjerenja, bila je pojačana El Niñom koji čak nije bio ni posebno snažan.
I usprkos rashlađujućem uticaju La Niña događaja, 2025. godina je ipak završila kao treća najtoplija godina u historiji mjerenja, toplija čak i od super El Niño godine 2016. “Na kraju ove godine i u 2027. godini, vjerojatno ćemo vidjeti veoma visoke temperature na globalnom nivou”, rekao je profesor Scaife.
“U 2027. godini, vjerojatno ćemo vidjeti višak toplote povrh globalnog zagrijavanja koje već imamo, a to bi lako moglo dovesti do još jedne godine iznad 1,5 stupnjeva (zagrijavanja iznad nivoa s kraja 19. vijeka]”, dodao je. Nijedan El Niño nije isti, ali se poremećaj najoštrije osjeća u tropima.
Poplave su česte u sjevernom Peruu i južnom Ekvadoru, a mogu dosegnuti dijelove Istočne Afrike, Centralne Azije i južnih Sjedinjenih Država. U isto vrijeme, rizik od suše i šumskih požara raste širom većeg dijela Australije, Indonezije i sjevernog dijela Južne Amerike, pogađajući poljoprivredu i globalne zalihe hrane. El Niño također ima tendenciju da potisne uragane na Atlantiku, i prognostičari već očekuju sezonu mirniju od prosjeka.
“Iako to zvuči kao dobra stvar, za Centralnu Ameriku to dovodi do mnogo manje padalina i potencijalnih uvjeta suše”, rekla je Liz Stephens, profesorica klimatskog rizika i otpornosti na Univerzitetu u Readingu. Čak i Velika Britanija to osjeća, makar blago: El Niño može nagnuti šanse prema blagom početku i hladnom kraju zime, iako su te veze labave. Za mnoge, prognoza je daleko od apstraktne.
“Proglašenje El Niña nije samo još jedna vremenska prognoza, za milione ljudi to je smrtonosna sirena koje se treba bojati”, rekao je Mohamed Adow, direktor kampanjske grupe Power Shift Africa. “To znači izostanak kiša, umiranje usjeva, rast cijena hrane i obitelji koje su ponovno gurnute na ivicu. Naročito u Istočnoj Africi, ovo će pogoditi zajednice koje su već uništene sušama i poplavama posljednjih godina”, dodao je.
Japanska meteorološka agencija (JMA) ima sličan stav kao i NOAA, procjenjujući da su uslovi za El Niño prisutni. Dodaje da je gotovo sigurno da će trajati do jeseni. Ipak, nisu sve agencije spremne da to zvanično proglase. Australijski Biro za meteorologiju (BoM) koristi stroži kriterij, zahtijevajući da temperature površine mora premaše 0,8°C iznad prosjeka. Ovog tjedna je priopćio da se tropski Pacifik “približava uslovima El Niña”, pri čemu su temperature u centralnom Pacifiku već prešle njegove pragove, ali se uzdržao od formalnog proglašenja da je događaj počeo.
Očekuje da će se El Niño razviti kasnije ove godine i kaže da bi mogao biti snažan. El Niño se javlja svake dvije do sedam godina i obično traje oko godinu dana. Još uvijek nema konačnog dokaza da klimatske promjene čine ove događaje snažnijim ili češćim, ali svijet koji se zagrijava može višestruko pojačati njihove efekte.
