Predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj, koji se održavaju 29. prosinca, iznimno su značajni i iz kuta hrvatskih državljana u Bosni i Hercegovini, najveći broj kojih su upravo Hrvati, kao jedan od triju konstitutivnih naroda, a koji, u sklopu svoje političke borbe za poštivanje navedenog ustavnog načela, računaju na potporu, kao i usuglašenost sukreatora vanjske politike susjedne nam države, piše Večernji list BiH.
Zanimanje za sudjelovanje na ovim izborima time je veće što su ovlasti predsjednika Republike Hrvatske, među ostalim, da surađuje s Vladom Republike Hrvatske u oblikovanju i provedbi vanjske politike, a u području vanjske politike zasigurno je i odnos prema Bosni i Hercegovini, državi s kojom Hrvatska dijeli granicu od 1000 kilometara, ali i više od toga. Isuviše su duboke i dugotrajne veze stanovnika s obiju strana granice, uostalom, preživjele su brojna stoljeća iskušenja i izazova da bi se na odnos BiH i Hrvatske gledalo kroz prizmu pukog nabrajanja zajedničkih projekata ili protokolarnog definiranja tema od interesa za obje države. Stoga je imati usuglašen odnos oba ključna elementa u kreiranju vanjske politike od strateškog značaja za dugotrajni ostanak i opstanak Hrvata u BiH. Tim više što su upravo Hrvati u BiH integrativni čimbenik i pokretač reformi na euroatlantskom putu Bosne i Hercegovine, o čemu pak ovisi i ukupna stabilnost na jugoistoku Europe.
Na ovim izborima Hrvati u BiH moći će svoje ustavno i zakonsko pravo ostvariti na ukupno 42 biračka mjesta u sedam gradova/općina, i to na sljedećim lokacijama: Franjevački međunarodni studentski centar u Sarajevu, kampus Sveučilišta u Mostaru, Generalni konzulat Republike Hrvatske u Banjoj Luci, Hrvatski kulturni centar “Sv. Franjo” u Tuzli, Osnovna škola “Ivan Goran Kovačić” u Livnu, Osnovna škola “Vitez” u Vitezu i Školski centar fra Martina Nedića u Orašju.
Najviše biračkih mjesta bit će otvoreno u Mostaru (20), zatim slijedi Vitezu s osam, Livno i Orašje s po četiri, Sarajevu s tri, Tuzla s dva i Banja Luka s jednim biračkim mjestom. U odnosu na prosinac 2019., broj biračkih mjesta u Sarajevu i Banjoj Luci je prepolovljen, u Vitezu su dva manje, a u Tuzli jedno manje. U Orašju (BiH), gdje 2019. nije bilo biračkih mjesta, sada će biti četiri, a jedno mjesto više otvorit će se u Mostaru.
