Prošlo je više od pet mjeseci otkako je u Federaciji Bosne i Hercegovine uvedena zabrana rada nedjeljom, zakon koji je odmah po donošenju izazvao brojne rasprave među političarima, poslodavcima i građanima.
I dok su jedni ovu mjeru pozdravili kao važan korak prema zaštiti radničkih prava, drugi je i dalje smatraju nepotpunom i neodrživom u praksi. Zakon je prvotno donesen u cilju da se radnicima u sektoru trgovine osigura slobodan dan u tjednu kako bi ga mogli provesti s obitelji. No, već neko vrijeme traje rasprava o mogućem ublažavanju te mjere, osobito tijekom ljetne sezone.
Federalni ministar trgovine Amir Hasičević rekao je da je u nekim slučajevima zabrana rada nedjeljom opravdana, a nekima ne te da se trenutačno radi na pronalasku najboljeg rješenja. Trenutačno se razmatra više modela, među kojima se u medijima najviše pozornosti posvećuje tzv. hrvatskom modelu, ali se ozbiljno analiziraju i slovenski, francuski i poljski modeli rada nedjeljom – kazao je ministar.
Najavio je i zajednički sastanak za danas u Mostaru sa socijalnim partnerima, s kojima je ranije usvojena i zakonska odredba o radu nedjeljom. Taj proces traje više od godinu i pol dana, a rješenja su donesena kroz dijalog sa sindikatima i predstavnicima trgovaca i poslodavaca, podsjetio je ministar. Na sastanku će biti predstavljeni svi prijedlozi i modeli. U Sloveniji rad nedjeljom u malim trgovinama nije zabranjen, ali je dopušten samo ako ga obavlja osoba izvan regularnog radnog odnosa.
– Ovo je mjera koja snažno štiti zaposlene od pritiska da rade nedjeljom, ali istodobno omogućuje minimalno poslovanje malim lokalnim trgovcima. Ovakav model ima visok stupanj socijalne osjetljivosti, ali ograničava tržišnu fleksibilnost, posebno u turistički orijentiranim regijama i sezonskim zajednicama.
Osim toga, zahtijeva strogu inspekcijsku kontrolu i jasno definirane kriterije u praksi – naveo je. Hrvatski model temelji se na fleksibilnoj zabrani: trgovcima je dopušteno izabrati najviše 16 nedjelja godišnje kada će raditi, dok su sve ostale obvezno neradne. Kada je riječ o Francuskoj, prema informacijama koje smo pronašli, brojne trgovine i restorani ne rade ili imaju skraćeno radno vrijeme. Također, neki od njih su otvoreni ujutru, a zatvaraju se poslijepodne, dok u turističkim mjestima trgovine mogu raditi po cijeli dan.
U Poljskoj je tako na ovaj dan zabranjena trgovina i obavljanje djelatnosti koje su vezane uz trgovinu, ali se to ne odnosi na slastičarnice, cvjećarnice, kafiće, kioske… Upravo ova zemlja razmatra ukidanje ovog modela. Ranije ove godine govorilo se o službenom prijedlogu kojim bi se ublažila ograničenja te bi se dopustile dvije nedjelje mjesečno za kupnju. Zaposleni bi tada dobili dvostruku plaću i još jedan slobodan dan.
Trgovci su protiv ponovnog uvođenja rada nedjeljom. – Ne damo nedjelju. Taj dan nije na prodaju – poručili su to zaposleni u trgovini na prosvjedu prošlog mjeseca. Trgovci su jasni – nedjelju ne daju. To je za njih obiteljski i važan dan. Vrijeme s obitelji, kažu, ne može se platiti. – Cijena za tu radnu nedjelju je nemoguća, za osmijeh moje djece, nema šanse da mi je može platiti, samo neradna nedjelja i nadam se da ćemo uspjeti u tome – kaže majka troje djece koja u trgovini radi više od desetljeća.
Radnici poručuju da su ogorčeni nedostatkom razumijevanja, ali su i zabrinuti da će ostati bez slobodnih dana nedjeljom i praznicima. Napominju da su prvi put slobodni u posljednjih 30 godina za praznike i ne žele ostati bez svog prava. Za njih, kako kažu, ne postoji naknada koja bi bila adekvatna kompenzacija za rad nedjeljom. Podsjećamo da je izuzeće od neradne nedjelje koncem prošle godine prvo zatražilo Orašje i tom zahtjevu je udovoljeno. Isti zahtjev imala je i Jablanica, a na inicijativu udruga gospodarstvenika te općine. I iz sarajevske općine Novi Grad zatraženo je izuzeće od neradne nedjelje. Potom su istim putem krenuli i iz Konjica, točnije, Gradsko vijeće je donijelo odluku da se zatraži izuzeće zbog izraženog turističkog karaktera i značaja vikend-prometa za lokalne trgovine.
Sarajevska općina Stari Grad također je zatražila izuzeće, uz naglasak na turistički promet i specifičnosti stare gradske jezgre. I Općina Maglaj je na popisu lokalnih zajednica koje traže izuzeće zbog, kako navode, utjecaja na lokalnu ekonomiju. Potom je i Visoko podnijelo zahtjev za izuzeće i rad trgovina nedjeljom, posebno u središtu grada i uz turističke točke. Među posljednjim je Općina Neum, koja je zatražila sezonsko izuzeće zbog turizma.
