Uz 30. obljetnicu vojno-redarstvene operacije Hrvatske vojske, HVO-a i Armije BiH Maestral, u kojoj je od srpskog okupatora, među ostalim, oslobođeno i Jajce, kroz sjećanja ratnog zapovjednika Operativne zone HVO-a Središnja Bosna generala Tihomira Blaškića podsjećamo na odnos postrojbi HVO-a te TO-a i Armije BiH prema obrani kraljevskog grada – od vrha do postrojbi na terenu. Vojsci Republike Srpske, podsjeća Blaškić, zauzimanje Jajca, nakon operacije Koridor u Bosanskoj Posavini, bio je jedan od strateških ciljeva.
Operacija Vrbas ‘92. imala je za cilj zaokružiti teritorij, zauzeti prostor i prometnice koje iz Banje Luke vode prema jugu, Donjem Vakufu, Šipovu i Mrkonjić Gradu, a prije svega ovladati hidroenergetskim potencijalom, hidroelektranama Jajce I i Jajce II te skratiti crtu bojišnice za 25-30 km i rasteretiti postrojbe 1. krajiškog korpusa. VRS je 13. 6. 1992. okupirao Kotor Varoš, a 24. 6. 1992. i Ključ, te stvorio sigurno zaleđe za napad s polukružne osnovice na Jajce.
Pokušaj deblokade Jajca u lipnju 1992. od TO-a, koji je naredio zapovjednik Republičkog stožera TO-a Sefer Halilović, izdajući zapovijed o organiziranju deblokade Sarajeva i razbijanju VRS u Travniku i Jajcu Džemalu Merdanu, zapovjedniku TO-a u Zenici, bio je osuđen na propast. – Uzimajući u obzir borbeno iskustvo, opremljenost i i uvježbanost postrojbi TO-a i njihovu paljbenu moć, ova zapovijed bila je potpuno neizvediva i pokazuje da se Republički stožer TO-a vodio željama te nije vladao realnom situacijom o borbenoj mogućnosti postrojbi kojima je zapovijedao – kaže Blaškić.
Zapovijed TO-a o deblokadi Jajca sadržavala je i upućivanje konvoja streljiva iz Zenice u Jajce, uz napomenu da bi, ako bi HVO na svojim kontrolnim punktovima u Operativnoj zoni HVO-a Središnja Bosna ometao prolazak konvoja, trebalo najprije pregovarati, a u slučaju neuspjeha upotrijebiti silu. – HVO OZ-a SB-a nikada nije blokirao ni jedan konvoj s NVO-om koji je upućen ne samo prema Jajcu već bilo kojem položaju branitelja TO/ABiH i HVO-a, (Maglaj, Olovo, Tuzla, Srebrenica…), a poznato je da je Armija BiH blokirala i konvoje i pomoć braniteljima Jajca u N. Travniku, Kaknju i Vitezu 19. i 20. listopada 1992. – kaže Blaškić. Nakon pokušaja deblokade Jajca u lipnju, obrana Jajca, čini se, više nije zanimala vrh Armije BiH. Potvrđuje to i podatak sa sastanka koji je izaslanstvo Glavnog stožera HVO-a i Armije BiH 20-ak dana prije pada Jajca održalo u Sarajevu. – Prvi put smo, kao izaslanstvo GS HVO-a, 7. listopada 1992. u Sarajevu na sastanku u zgradi Predsjedništva BiH. Načelnik Stožera Vrhovnog zapovjedništva Armije BiH Sefer Halilović odbija doći uz komentar Stjepanu Šiberu: “Neću razgovarati s ustašama. Svi su oni ustaše osim tebe… Slaži, Stjepane, što znaš, slaži, reci da sam bolestan i da imam temperaturu.
Na sastanku u Sarajevu nitko od političkih i vojnih predstavnika TO/ABiH ne spominje obranu Jajca, a grad je već 140 dana bez vode i struje te pred padom. General Milivoj Petković, načelnik GS-a HVO-a, tražio je od zapovjednika UNPROFOR-a za BiH generala Philipa Morillona da se angažira u opskrbi hranom i strujom civila Jajca. Na naše iznenađenje, nitko iz redova ABiH nije spomenuo obranu Jajca, već su isticali druge teme. Zapravo su članovi Predsjedništva i predstavnici Armije BiH bili preokupirani skorom stranom intervencijom u BiH i “Projektom Koridora”. “Evo, pogledajte”, pokazuje nam general Stjepan Šiber dokumente s ucrtanim koridorom: plavim putevima na državnim cestama u BiH i objašnjava: kada UNPROFOR preuzme odgovornost za promet humanitarnih konvoja UNHCR-a ovim putevima, imat ćemo potpuno slobodno i sigurno kretanje, imat ćemo slobodnu državu”. Stvarnost je, nažalost, bila puno drukčija – svjedoči Blaškić. U Glavnom stožeru HVO-a u Mostaru sasvim drugačiji odnos prema obrani Jajca, a jednak odnos imaju i postrojbe HVO-a na terenu koje stalno odlaze na ispomoć braniteljima Jajca. – Dana 14. 8. 1992 bio sam u GS-u HVO-a Grude na sastancima s predstojnikom Odjela obrane HVO-a Brunom Stojićem (koji je taj dan i izabran na dužnost), s njegovim pomoćnikom za logistiku i načelnikom GS-a HVO-a.
Jedina tema naših sastanaka bila je pomoć braniteljima Jajca tj. kako obraniti Jajce. Puna potpora svih nazočnih. Prioritetno smo nastojali osigurati streljivo za pješačko naoružanje. Pukovnik Filip Filipović i zapovjednik HVO-a Zenice Živko Totić 17. 8. 1992. s oko 74 branitelja dragovoljca iz OZ-a SB-a su, kao pojačanje braniteljima Jajca, stigli preko Turbeta, Karaule, Hamandžića i 7 dana sudjelovali u obrani Jajca. Nakon te smjene oko 23./24. kolovoza 1992. dopredsjednik HZ HB Dario Kordić i ja ponovno smo s braniteljima OS Kiseljaka – 33, Vareš 22, Busovače 68 i HOS Kreševo 13, ukupno sa 136 branitelja, stigli u pomoć braniteljima Jajca. Već 24. kolovoza 1992. oko 5 sati su zrakoplovi VRS raketirali Jajce dok smo se spuštali iz Krušćice prema selu Magarovci, a potom su uslijedili novi napadi zrakoplova oko 7 i 11.30. Taj dan je bilo 16 napada zrakoplovima VRS. Nastavili smo, kontinuirano, svakih 7-10 dana s upućivanjem smjena dragovoljaca branitelja iz općina SB (Zenica, Travnik, N. Travnik, Vitez, Busovača, Kiseljak, Kreševo, Fojnica, Vareš i Kakanj) s ciljem pomoći obrani Jajca – svjedočio je Blaškić. Obrana Jajca ostaje u fokusu GS-a HVO-a i nakon što se vidjelo da Armiju BiH ova tema više ne zanima. – Dana 19. 10. 1992. ujutro sam oko 10 sati u Mostaru na sastanku kod predstojnika Ureda obrane Brune Stojića, iza kod načelnika GS HVO-a brigadira Petkovića i kod pomoćnika predstojnika Obrane za logistiku Ante Jelavića. Dominirala je tema kako pomoći braniteljima Jajca.
Dana 19. 10. 1992. vojnici HVO-a iz Vareša i Kaknja koji su krenuli pomoći u obrani Jajca zaustavljeni su od TO-a u Kaknju – kaže Blaškić. Uz ogromnu nadmoć koju je imao VRS, slom obrane Jajca ubrzao je sukob 20. 10. 1992. HVO-a i TO-a u N. Travniku i Vitezu, koji se događa dok je glavnina najsposobnijih postrojbi HVO-a iz Viteza, N. Travnika i Travnika bila na položajima u Jajcu. – Nakon sukoba HVO-a i TO-a u N. Travniku 20. 10. 1992., zapovjedništvo HVO-a za središnju Bosnu tražilo je od zapovjedništva Armije BiH u Zenici i Sarajevu smjenu zapovjednika OS-a TO-a Novi Travnik Refika Lende koji je smatran glavnim pokretačem sukoba između TO-a i HVO-a. Zatražili smo i njegovo izručenje kako bi mu se sudilo. Tijekom sastanaka s TO/ABiH rečeno nam je da se radi na tome da Lendo bude premješten, ali ga ne mogu izručiti. Prema svjedočenju Rasima Delića, zapovjednik ABiH Sefer Halilović izdao je zapovijed za Lendinu smjenu da bi nakon razgovora s Delićem, koji je opravdavao Lendino djelovanje, istu poništio.
Navodno, Lendo je na sastanku s Alijom Izetbegovićem u listopadu 1992. na njegovo pitanje odrješito odgovorio “da nema šanse za zajedničku borbu ABiH i HVO-a protiv srpskog agresora u njegovoj zoni odgovornosti” – dio je Blaškićevih sjećanja na okolnosti koje su doprinijele padu Jajca, koje je nakon gotovo trogodišnje okupacije oslobođeno u VRO Maestral prije 30 godina.
