Član Središnjeg izbornog povjerenstva Bosne i Hercegovine (SIP BiH) Suad Arnautović kazao je u razgovoru za Fenu da glavne odlike sustava uspostavljenog još 1996. godine, kada je Misija OESS-a u BiH organizirala izbore u Bosni i Hercegovini, treba značajno dograditi i unaprijediti.
„Prvo je da državljane Bosne i Hercegovine s biračkim pravom koji glasuju izvan BiH država Bosna i Hercegovina mora registrirati za glasovanje po automatizmu. To je takozvana pasivna registracija, na temelju službenih evidencija koje vodi država“, kazao je Arnautović. Dodao je da je to jedan od ključnih koraka koje treba napraviti u budućnosti, nakon formiranja nove vlasti. „Drugo, birači izvan Bosne i Hercegovine koji glasuju putem pošte tu poštu trebaju dostavljati u najbliže diplomatsko-konzularno predstavništvo (DKP) BiH u zemlji prijema, a potom da to diplomatsko-konzularno predstavništvo te omotnice šalje u Središnje izborno povjerenstvo u Sarajevo diplomatskom poštom. Potpuno bi se skratilo, da tako kažem, jedno mučenje građana BiH koji žive izvan BiH, koji glasuju, da oni šalju omotnice i plaćaju troškove slanja prema Sarajevu“, mišljenja je Arnautović.
Kazao je i kako u proračunu Bosne i Hercegovine trebaju biti predviđena sredstva za podmirenje poštanskih troškova birača koji glasuju iz dijaspore, kako bi birači izvan BiH bili oslobođeni troškova slanja omotnica, kao što je sada slučaj. „Također, veleposlanstva i konzulati Bosne i Hercegovine, odnosno Ministarstvo vanjskih poslova, moraju uspostaviti službenu evidenciju birača koji glasuju izvan BiH, stalnu službenu evidenciju, i preuzeti aktivnu ulogu u njihovom informiranju i edukaciji o izbornom procesu u Bosni i Hercegovini“, naveo je Arnautović. Prema njegovim riječima, uspjeh te aktivnosti trebao bi biti jedan od ključnih elemenata ocjene ukupne uspješnosti rada nekog veleposlanika, odnosno konzula i konzulata. „Ovo sve što sam rekao odnosi se svakako na postupanje budućih struktura vlasti nakon izbora u listopadu 2026. godine. Sljedeće vrlo važno pitanje, strateško pitanje, jest pitanje dvojnog državljanstva, jer sadašnja norma i Ustava, iz članka 1.7. d), i Izbornog zakona, iz članka 1.5. Izbornog zakona, u praksi izaziva niz kontradiktornosti. Nepojmljivo je da naš član Predsjedništva, dakle predsjednik države Bosne i Hercegovine, može glasovati za predsjednika druge, susjedne države. To je nepojmljiva stvar koja ne postoji nigdje u svijetu“, istaknuo je Arnautović.
Dakle, dodao je, to ustavno i zakonsko rješenje mora pretrpjeti značajne izmjene i biti usklađeno s ustavnim načelima i međunarodnim standardima. On smatra da se „ova anomalija u izbornom sustavu mora ispraviti i uskladiti s međunarodnim standardima, među kojima je pravilo da nema reprezentacije bez oporezivanja“. „Drugim riječima, nije moguće imati biračko pravo u državi u kojoj ne plaćaš porez. Dakle, to su sve neka strateška pitanja o kojima bi novi saziv Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i novi saziv Predsjedništva BiH trebali raspraviti“, kazao je Arnautović. Govoreći o interesu državljana BiH u dijaspori za ovogodišnje Opće izbore u Bosni i Hercegovini, naveo je da je Središnje izborno povjerenstvo BiH, u okviru svoje nadležnosti, poduzelo sve kako bi informiralo i educiralo birače koji glasuju izvan Bosne i Hercegovine o njihovim pravima.
„Nažalost, vidjeli smo da te brojke nisu onolike koliko je stvarno stanje naše dijaspore. Najbolje možemo vidjeti kroz organiziranje ovih grupa koje su pratile Svjetsko prvenstvo u nogometu, pa smo vidjeli kako je jako dobro organizirana dijaspora kada je to u pitanju. Nešto slično bi se moralo u budućnosti dogoditi i s njihovim uključivanjem u izborni proces u Bosni i Hercegovini. Razloga je više, ja sam nekoliko puta već to isticao. Dakle, treba postojati aktivnija uloga političkih subjekata, prije svega, koji se trebaju boriti za glasove birača koji glasuju izvan BiH, ali također i država se treba daleko bolje organizirati“, smatra Arnautović. Kaže da je na prvom mjestu obveza Ministarstva vanjskih poslova i Središnjeg izbornog povjerenstva da zajedničkim djelovanjem povećaju aktivnosti, prije svega, na informiranju birača. Kada je birač dobro informiran, dodaje, uslijedit će i njegovo sudjelovanje u izbornom procesu.
„Da ponovim da tijekom glasovanja u našim veleposlanstvima i konzulatima neće biti primijenjene nove specifične izborne tehnologije, nego će se taj proces skeniranja dokumenata, skeniranja glasačkih listića, obavljati u Glavnom centru za brojanje u Sarajevu“, naveo je Arnautović. Na predstojećim Općim izborima u BiH za glasovanje izvan BiH registrirano je 48.078 birača – putem pošte 45.457 birača, a u DKP-ima 2.621 birač. Uvjete registracije za glasovanje izvan BiH nije ispunilo 5.259 birača. Kada je u pitanju glasovanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP), planirano je glasovanje u 20 DKP-a u 13 država. Najviše registriranih za glasovanje u DKP-u je u Münchenu – 434 birača, zatim u Beču – 266, Amanu – 199 te Berlinu – 186 birača. Kada je riječ o susjednim državama, u DKP-u u Zagrebu registrirano je 59 birača, u Rijeci 46, a u Beogradu 51 birač.
Iz Središnjeg izbornog povjerenstva BiH navode da je za organizaciju izbora u diplomatsko-konzularnim predstavništvima potreban minimalno 50 prijavljenih birača, uz napomenu da SIP BiH može napraviti iznimku ako je taj broj blizu 50 i ako postoje tehničke i druge pretpostavke za organizaciju izbora u DKP-ima. Glasački listići birača koji glasuju putem pošte i u DKP-ima broje se u Glavnom centru za brojanje.
