Zemlje zapadnog Balkana ionako se suočavaju s manjkom broja vozača kamiona koji voze robe, a barijere iz EU-a dodatno pogoršavaju situaciju s njima
Predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto sudjelovala je u Skoplju s čelnicima zemalja iz regije zapadnog Balkana na dvodnevnom summitu posvećenom Planu rasta, gdje im se priključila i povjerenica za proširenje Marta Kos. S predstavnicima EU-a i liderima zemalja razgovaralo se o dosadašnjim postignućima ovog najvažnijeg financijskog i institucionalnog mehanizma Europske komisije (EK). Predsjedateljica Krišto upoznala je prisutne s postignućima Bosne i Hercegovine, osobito u vezi s nedavnim usvajanjem nacrta Reformske agende, koja će omogućiti Bosni i Hercegovini pristup financijskim sredstvima u okviru ovog financijskog instrumenta. BiH je u posljednji trenutak ispoštovala zahtjev povjerenice Kos i prije sastanka u Skoplju dostavila traženi dokument.
Inače je prijetilo postupno smanjenje sredstava predviđenih za Bosnu i Hercegovinu, počevši s rezanjem od 10%. Mogući kumulativni gubitak mogao bi dosegnuti iznos od 1,085 milijardi eura, što bi imalo dugoročne posljedice za BiH. Susjedne zemlje poput Srbije, Crne Gore, Albanije i Kosova već koriste sredstva, dok BiH još usklađuje svoj plan. To kašnjenje rezultat je političkih nesuglasica između srpske i bošnjačke strane te među županijama u kojima je na vlasti SDA. Reforma obrazovanja, tržišta rada, zelene i digitalne tranzicije, vladavine prava i razvoja privatnog sektora ključna je za dugoročnu stabilnost BiH. Hrvatski su dužnosnici od početka bili najkooperativniji u vezi s planom. Ipak, od velike im je važnosti da odluku o reformama donesu sve razine vlasti, čime se osigurava mehanizam koji neće moći zaobići legitimne hrvatske političke predstavnike. Ovaj mehanizam omogućava očuvanje prava svih nacionalnih zajednica unutar BiH i sprječava političku marginalizaciju bilo kojeg naroda. Kako bi se usuglasio tekst Reformske agende, Radni tim za izradu Plana reformi održao je pet službenih sastanaka, a održano je i sedam radno-konzultativnih sastanaka s više od 350 sudionika. Ovi sastanci, koji su trajali više od 25 sati, imali su za cilj usuglašavanje nacrta Reformske agende koja pokriva obrazovanje, tržište rada, zelenu i digitalnu tranziciju, vladavinu prava i razvoj privatnog sektora. Europska komisija već dugo naglašava važnost reformi, osobito za BiH, koja se suočava s velikim političkim izazovima. EU nastoji osigurati da BiH bude konkurentna na europskoj i globalnoj sceni kroz modernizaciju institucija, poboljšanje uvjeta na tržištu rada i povećanje ulaganja u privatni sektor. Vijeće ministara BiH na svojoj je posljednjoj sjednici dalo smjernice o tome da se nacrt liste reformi i Plan rasta dostave Europskoj komisiji do sredine kolovoza 2025. godine.
Ovaj korak bio je nužan kako bi se ispunili uvjeti za daljnji razvoj BiH unutar europskih integracija i iskoristio potencijal od milijardu eura predviđenih za zemlju. Međutim, put do finalizacije plana neće biti lak jer je potrebno nastaviti usklađivanje između različitih razina vlasti i političkih stranaka. Ako BiH uspije ispuniti obveze, postoji velika šansa da će moći iskoristiti sredstva za modernizaciju, čime bi se unaprijedili uvjeti života u zemlji i ubrzao put prema članstvu u EU. Uz sva ključna pitanja iz Plana rasta, o čemu je, kao i drugim pitanjima, bilateralno razgovarala s nizom dužnosnika, predsjedateljica Krišto upoznala je sudionike i s problemom profesionalnih vozača i čekanja na granici. Naglasila je važnost rješenja temeljenog na realnom vremenu ulaska i izlaska, što bi omogućilo stabilan međunarodni cestovni prijevoz. Postignut je visok stupanj razumijevanja među sudionicima za žurno rješenje ovog problema. – Od iznimne je važnosti da nastavimo raditi i praviti daljnje iskorake nužne za usklađivanje svih zakona i normi s EU-om – zaključila je predsjedateljica Krišto svoje obraćanje na summitu lidera u Skoplju.
