Banke u Bosni i Hercegovini smatraju da postojeći regulatorni limit od 50.000 KM za potrošačke nenamjenske kredite treba povećati na 70.000 KM.
Odgovarajući na upit portala Klix.ba, Udruženje banaka Bosne i Hercegovine i Agencija za bankarstvo Federacije BiH (FBA) iznijeli su svoje stavove o ovoj inicijativi, osvrćući se na inflaciju, promjene na tržištu, gotovinske kredite te šire ekonomske i financijske učinke.
Stajalište bankarskog sektora
Udruženje banaka naglasilo je da cilj inicijative nije favoriziranje banaka, već prilagodba propisa novim ekonomskim okolnostima i potrebama građana.
Limit od 50.000 KM postavljen je u vrijeme kada su ekonomski pokazatelji bili značajno drukčiji. U međuvremenu su porasle cijene roba i usluga, kao i prosječne i minimalne plaće, pa su se promijenile i financijske potrebe stanovništva. Zbog toga iznos od 50.000 KM danas nema istu realnu vrijednost i kupovnu moć kao što je imao ranije.
Banke su naglasile da ne zagovaraju nekontrolirano zaduživanje građana niti traže ublažavanje kriterija za odobravanje kredita. Svako eventualno povećanje limita moralo bi biti praćeno odgovornom procjenom kreditne sposobnosti svakog klijenta.
Kao važan argument bankari su naveli da su u proteklom razdoblju pokazali visok stupanj odgovornosti u upravljanju rizicima, što je potvrđeno iznimno niskom stopom nenaplativih kredita.
Dodali su da razumiju oprez regulatora i njegovu obvezu zaštite stabilnosti financijskog sustava, depozita i korisnika usluga. Cilj banaka nije bio snižavanje tih standarda, već otvaranje dijaloga kako bi se pronašlo najbolje rješenje za građane, uz očuvanje stabilnosti i odgovornog poslovanja.
Prijedlog limita od 70.000 KM, utjecaj inflacije i pad kupovne moći
Na pitanje o iznosu do kojeg bi trebalo povećati limit, Udruženje banaka odgovorilo je da iznos ne bi trebalo unaprijed određivati.
Konačni limit treba biti određen na temelju ekonomskih pokazatelja, trendova plaća i cijena te razine ukupne zaduženosti i kreditnog rizika. Iznos od 70.000 KM vide kao razumnu početnu točku za razgovore s nadležnim institucijama.
Smatraju da regulatorni okvir treba promatrati dinamički. Naime, ako se kreditna aktivnost i rizik redovito prate, tada bi i maksimalni iznosi kredita trebali biti predmet periodičnih provjera, umjesto da godinama ostaju isti.
Kad je riječ o inflaciji, Udruženje banaka iz Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine izdvojilo je podatke prema kojima je indeks potrošačkih cijena u lipnju 2026. godine iznosio 136,1 u odnosu na baznu 2015. godinu. To znači da su cijene u prosjeku porasle za 36 posto.
Jednostavno rečeno, kako bi se očuvala kupovna moć koju je 50.000 KM imalo 2015. godine, ta bi granica danas morala iznositi 68.000 KM.
S druge strane, današnjih 50.000 KM je 2015. godine realno vrijedilo 36.700 KM. Stoga Udruženje banaka povećanje limita na 70.000 KM ne vidi kao dramatično proširenje mogućnosti zaduživanja, već kao nužnu prilagodbu padu vrijednosti novca.
Upravljanje rizicima i model održive zaduženosti klijenata
Na pitanje o jamstvima da viši limit neće izazvati val nenaplativih kredita, iz Udruženja su odgovorili da je rizik sastavni dio poslovanja, ali da banke u Bosni i Hercegovini primjenjuju provjerene i razvijene metodologije. Zahvaljujući tome, domaće tržište svrstano je, kako tvrde, među ona s najnižom stopom neredovitih platiša u regiji i šire.
Kreditna sposobnost procjenjuje se na temelju prihoda, postojećih obveza, urednosti otplate i podataka iz Centralnog kreditnog registra (CRK).
Banke predlažu da se fokus razgovora dugoročno pomakne s pitanja koliki je maksimalni kredit koji netko može dobiti na pitanje kolika je maksimalna održiva zaduženost konkretnog klijenta.
Umjesto istog fiksnog limita za sve, prostor za zaduživanje prvenstveno bi se određivao prema individualnim prihodima i profilu rizika klijenta. Takav pristup ne bi predstavljao ublažavanje pravila, već, kako uvjeravaju, preciznije upravljanje rizikom.
Zašto su gotovinski krediti zamijenili tradicionalne potrošačke kredite
Objašnjavajući zašto su klasični potrošački krediti, kod kojih banka izravno isplaćuje novac, primjerice autokući, gotovo nestali u korist gotovinskih kredita, Udruženje je istaknulo da je to bio odgovor na potrebe samih klijenata.
Građani vole fleksibilnost u upravljanju svojim novcem, posebno kada kupnja uključuje više troškova ili kada žele sami odabrati prodavatelja i vrijeme kupnje.
Naglasili su da pojam nenamjenski kredit ne znači da banka daje novac bez utvrđivanja namjene ili procjene rizika. Riječ je o kreditu koji je imao svoju ekonomsku svrhu – renoviranje, opremanje doma, liječenje, obrazovanje ili refinanciranje – a banka je prije odobrenja provodila detaljne provjere.
Banke su odbacile tvrdnje da su na taj način izbjegavale provjeru računa i ugovore s trgovcima kako bi zaradile više novca, napominjući da je loše odobren kredit rizik za njih same, bez obzira na to kome je novac isplaćen.
Stajalište Agencije za bankarstvo
Iz Agencije za bankarstvo Federacije BiH (FBA) za Klix.ba su rekli da poštuju stajališta banaka i promjene na tržištu, uključujući rast cijena, prihoda i digitalizaciju poslovnih uvjeta. Međutim, istaknuli su da se svaka inicijativa mora promatrati kroz širu sliku financijske i makroekonomske stabilnosti.
Paralelno s primjenom novog regulatornog okvira u 2026. godini, FBA je intenzivirala prikupljanje i analizu podataka o zaduženosti građana te o sigurnosti i naplativosti plasiranih kredita.
Naznačili su da su ključni pokazatelji trenutačno stabilni i potvrđuju dobre rezultate prethodnog rada. Međutim, rizici rasta duga i dalje zahtijevaju oprez i dugoročne mjere za stabilnost sustava.
Dosadašnje iskustvo pokazalo je da je kreditiranje zadržalo stabilan rast čak i uz postojeća ograničenja. To je ukazivalo na to da trenutačni okvir, kako su naveli, nije spriječio banke da odgovore na potrebe građana niti je zaustavio razvoj kreditnog tržišta.
Utjecaj potrošačkog kreditiranja na uvoz i vanjski deficit
FBA je ukazala na to da rast potrošačkog kreditiranja u Bosni i Hercegovini nema iste makroekonomske učinke kao u razvijenim gospodarstvima. U zemljama sa snažnom domaćom proizvodnjom potrošnja financirana kreditima potiče rast bruto domaćeg proizvoda (BDP-a).
U Bosni i Hercegovini, međutim, značajan dio potrošnje odnosi se na uvoznu robu. Zbog toga bi povećanje potrošačkih kredita moglo dovesti do, kako upozorava FBA, većeg uvoza i deficita u vanjskoj trgovini, umjesto jačanja domaćeg gospodarstva.
Zato u FBA-i svako povećanje prostora za zaduživanje promatraju kroz šire ekonomske posljedice, procjenjujući potiče li ono održivi rast ili prvenstveno uvoz.
Rizici gotovinskih kredita i otpornost na vanjske šokove
Dodatni razlog za oprez leži u činjenici da većina kredita kućanstvima otpada na nenamjenske gotovinske kredite. Takvi krediti povećavaju potrošnju u kratkom roku, ali dugoročno opterećuju kućne proračune.
U stabilnim ekonomskim uvjetima taj je rizik manji, dok u slučaju kriznih poremećaja može brzo doći do pada prihoda i zaposlenosti, uz otežanu otplatu duga.
FBA je upozorila da bi istodobni rast dugova građana, pretjerana usmjerenost banaka na potrošačke kredite i eventualni pad plaća mogli ugroziti bankarski sustav u slučaju nove ekonomske krize.
Iskustva iz pandemije koronavirusa i nedavnih geopolitičkih kriza pokazala su da se vanjski šokovi brzo prenose na domaće gospodarstvo, zbog čega regulatorne institucije moraju voditi računa o otpornosti sustava na buduće poremećaje.
Regulatorni prioriteti i kontinuirana suradnja
Agencija za bankarstvo Federacije BiH smatra da povećanje limita nenamjenskih potrošačkih kredita ne bi trebalo smatrati glavnim instrumentom za poticanje gospodarstva.
Sam rast potrošačkog kreditiranja, kako su istaknuli, nije cilj ekonomske politike niti nužno vodi dugoročnom razvoju. Zadatak FBA-e je uravnotežiti potrebe građana i stabilnost sustava kako bi se povećanjem kredita prvenstveno podržale investicije i gospodarski razvoj.
Poručili su da će nastaviti analizirati prijedlog banaka u suradnji s bankarskim sektorom, ali i s Agencijom za bankarstvo Republike Srpske i Središnjom bankom Bosne i Hercegovine, kako bi pravila ostala jedinstvena u cijeloj zemlji.
Svaka promjena mora biti zasnovana na, kako su zaključili u FBA-i, detaljnoj procjeni koristi i rizika, pri čemu činjenica da postoji prostor za rast kredita ne može biti jedini razlog za povećanje limita nenamjenskih potrošačkih kredita.
