Bosna i Hercegovina nije dio jedinstvenog područja plaćanja u eurima (SEPA), ali bi se to uskoro moglo promijeniti. Kada se to dogodi, euro neće postati domaća valuta umjesto konvertibilne marke, ali će građani imati koristi prilikom transfera u eurima.
Centralna banka Bosne i Hercegovine (CB BiH) je koordinator aktivnosti različitih institucija vezanih uz pristupanje SEPA-i. Osim Centralne banke, u Koordinacijskom odboru sudjeluju entitetska ministarstva financija, entitetske agencije za bankarstvo te Udruženje banaka u Bosni i Hercegovini. To znači da institucije na različitim razinama vlasti moraju odraditi svoj dio posla kako bi Bosna i Hercegovina pristupila SEPA-i. Naime, kako su napomenuli iz Centralne banke, bit će nužno da te institucije naprave zakonske prilagodbe kako bi se mogla podnijeti Prijava za članstvo u SEPA-i. Naglasili su kako rade na izradi te prijave koja se predaje Europskoj komisiji i Europskom platnom vijeću. Istaknuli su i kada bi se Prijava mogla podnijeti te kada bi Bosna i Hercegovina mogla postati članicom SEPA-e. „Kada entitetska ministarstva dovrše aktivnosti na usklađivanju zakonskih rješenja s odredbama Direktive Europske unije, steći će se preduvjeti za podnošenje prijave, pa bi podnošenje Prijave za članstvo u SEPA-i bilo moguće tijekom ove godine, a time i samo članstvo u SEPA-i“, naglasili su iz Centralne banke. Kao ništa manje važne preduvjete za ovo članstvo istaknuli su tehničke preduvjete, za koje su podsjetili da su u drugoj fazi. ,,U skladu sa svojim mandatom aktivno radimo kako na analizi mogućih modela integracije, tako i na analizi konkretnih tehničkih rješenja, kako bi se nakon formalnog pristupa SEPA-i pokrenuo i platni promet u SEPA aranžmanu. Sve s ciljem da građani i gospodarstvo što prije osjete konkretne koristi, što i jest krajnji cilj“, pojasnili su.
U SEPA-i je 41 država unutar i izvan Europske unije, a za Zapadni Balkan (Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i Kosovo) ona predstavlja prvi stup Plana rasta EU. Zapravo, članstvo u SEPA-i jedan je od uvjeta za članstvo u EU. Iz Centralne banke osvrnuli su se na neke od koristi ovog članstva. ,,Stvorit će se uvjeti da naknade za prekogranične transakcije budu jednake. Istraživanja Svjetske banke pokazala su da pravne i fizičke osobe na Zapadnom Balkanu plaćaju šest puta veću proviziju za prekogranične transakcije u odnosu na one u SEPA-i”, naglasili su. Koliko će to biti značajno za hrvatsko gospodarstvo, pokazuje podatak da Bosna i Hercegovina s državama SEPA-e ostvaruje 80 posto uvozno-izvoznih aktivnosti te da većina bh. dijaspore, koja doznakama generira 10 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), živi u državama SEPA-e. Ocijenili su kako će se ovime osigurati dodatni rast BDP-a Bosne i Hercegovine te su istaknuli i druge koristi. “Radi se korak naprijed prema članstvu u EU, postiže se bolja investicijska klima, povećavaju se formalni novčani tokovi, smanjuje se siva ekonomija te se poboljšava standard građana i poduzetnika”, dodaju. Za njih nema sumnje da će rast konkurentnosti i transparentnosti te jačanje kohezije s dijasporom imati pozitivan učinak na gospodarstvo BiH, stvaranje dodatne vrijednosti na tržištu te značiti poticaj inovacijama i digitalizaciji gospodarstva i financijskog sektora.
