Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća za kolovoz 2023. godine u Bosni i Hercegovini (BiH), u odnosu na kolovoz 2022. godine, nominalno je viša za 11,8 posto.
Za isti period, realni indeks je veći za 6,8 posto. BiH prema tome bilježi najsnažniji realni rast zarada u regiji, zahvaljujući bržem usporavanju inflacije koju vidimo u posljednjim mjesecima, kažu u analitičkom timu Bloomberg Adrije.
Prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama u BiH za kolovoz 2023. godine iznosila je 1.280 KM, što pokazuje nominalan rast za 1,4 posto, i realno je veća za 0,4 posto, u odnosu na srpanj 2023. godine.
Kupovna moć
Marina Petrov Savić, viša analitičarka u analitičkom timu Bloomberg Adrije, kaže da je rast nominalnih zarada od 11,8 posto, koji je brži od same inflacije, značajno doprinio da se poboljša kupovna moć.
“Realne zarade, koje su i inače u pozitivnom od početka godine, porasle su za 6,8 posto u kolovozu 2023. godine. Vidimo da postoji dodatni prostor za poboljšanje na tržištu rada. Najprije, i dalje postoji veliki kontingent nezaposlenih koji će se angažirati s daljnjim rastom ekonomije koji očekujemo u narednim godinama”, ističe Petrov Savić.
Analitičari u BiH vide i nešto brži rast produktivnosti rada od 2019. godine, u odnosu na sam rast zarada, što ostavlja prostor za daljnje povećanje zarada.
“Sama raspodjela zarada je nepovoljna, gledano socioekonomski, budući da oko 50 posto zaposlenih prima zaradu do 80 posto prosječne. Najavljena poboljšanja u ovom segmentu u FBiH ići će u smjeru bolje raspodjele, jer će minimalne plaće biti podignute, a poslodavci na neki način kompenziranim rasterećenjem dijela doprinosa”, kaže Petrov Savić.
Kako je Bloomberg Adria objavila u ponedjeljak, neto plaća u FBiH je u kolovozu ove godine, u odnosu na isti mjesec prethodne godine, nominalno viša za 12,6 posto, a realno za 8,7 posto. Vojin Mijatović, federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, kazao je kako će Federacija BiH od 1. siječnja 2024. godine imati najveću minimalnu plaću u regiji i kako FBiH počinje primjenu velikog seta fiskalnih zakona.
“Imat ćemo najveću minimalnu plaću u regiji u iznosu od 1.000 KM, imat ćemo najniže opterećenje na rad ili plaću u iznosu od 28 posto, što će biti velika poruka domaćim i stranim investitorima, ali i svima ostalima u regiji da pokušamo stići taj standard kako bismo postali vrlo atraktivni za strana ulaganja”, kazao je Mijatović.
Adis Muhović iz Centra za politike i upravljanje, gostujući u emisiji Start na Bloomberg Adria TV, iznio je zabrinutost u vezi s najavom ministra.
“Ako je 1.000 konvertibilnih maraka u neto iznosu, to je ogroman šok za kompletno gospodarstvo, ne samo za one kojima su plaće niske, već i za niskoakumulativne djelatnosti i proizvodne uslužne djelatnosti koje uvoze puno novca, odnosno izvoze puno dobara i usluga. Ako mi sada normiramo minimalnu plaću kao 80 posto prosječne plaće, mi bismo doslovno bili prvi takav slučaj u modernoj povijesti Europe. I teško da bi se takvo rješenje moglo provesti i implementirati bez ozbiljnih posljedica na zaposlenost i rast”, rekao je Muhović.
Predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH Adnan Smailbegović kazao je da bi plaća od tisuću maraka bila pogubna za bh. ekonomiju.
“Ja sam sasvim siguran da bi najmanje 50-60 tisuće radnika ostalo bez posla i mislim da to nikom nije u interesu, ni Vladi, ni nama, ni radnicima”, istaknuo je on.
