Bosna i Hercegovina se nalazi pred novom političkom krizom, koja bi mogla dovesti u pitanje europski put zemlje, a kolike su koristi članstva, najbolje govori podatak da je do sada BiH od EU dobila gotovo dvije milijarde eura.
Ako se tome dodaju i programi drugih vlada i institucija, BiH je dobila više od sedam milijardi dolara poslijeratne pomoći i obnove. Naime, iz podataka koji su objavljeni na stranici europskih institucija, u programima Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA) iz druge komponente od 2014. do 2020. BiH je dobila oko 540 milijuna eura, dok je iz treće komponente, od 2021. do 2024, dobila dodatnih 310 milijuna eura. Kroz Investicijski okvir za zapadni Balkan BiH je od 2009. godine od EU dobila oko 1,1 milijardu evra, uz povoljne kredite u visini od šest milijardi eura. Kroz Ekonomski i investicijski plan BiH je zahvaljujući donacijama iz IPA mogla povući još oko tri milijarde eura.
Novac je otišao u oba entiteta, otprilike jedna trećina za Republiku Srpsku i dvije trećine za Federaciju. Uglavnom je korišten za razvoj i izgradnju infrastrukture, proračunske programe i reforme na razini države i entiteta, dok je manji dio usmjeren ka nevladinim organizacijama i medijima. Ako bi se priključila Planu rasta, BiH bi mogla da iskoristi još oko milijardu eura u narednih šest godina. Zbog političke krize, BiH je jedina zemlja u regiji koja nije poslala program reformi koji bi bio osnova za povlačenje prvih tranši ovih sredstava.
BiH sudjeluje u tri programa prekogranične suradnje, kao i u transnacionalnoj suradnji za jadransko-jonsku i dunavsku regiju. Iako je EU najveći donator za BiH, ona nije jedini, jer su pored nje značajan novac BiH donirali Sjedinjene Države, Japan, Norveška, Kanada, Ujedinjeno Kraljevstvo i brojne druge zemlje, uključujući i neke pojedinačne zemlje unutar EU. Prema podacima sa sajta USAID-a, američke organizacije za međunarodnu pomoć koju je ugasio Donald Tramp, američki predsjednik, od 1996. do 2017. SAD su BiH donirale 1,7 milijardi dolara.
Ovaj novac otišao je u 1.600 infrastrukturnih projekata, ukupne vrijednosti od 372 milijuna dolara u oba entiteta. Kako je naglašeno na stranici USAID-a, 638 milijuna eura je donirano za projekte u Republici Srpskoj, dok je ostatak otišao u Federaciju. Na stranici Japanske agencije za razvoj navedeno je da je Japan najviše BiH pomogao u prvim poslijeratnim godinama, kada je donirano oko pola milijarde dolara. U kasnijim godinama Japan je pomagao kroz razne projekte, uključujući i izgradnju škola tijekom ranih 2000-ih godina, a pomogli su i projekte pomirenja etničkih zajednica, poput projekata koje su proveli u Srebrenici.
Nakon izgradnje škola, Japan se posvetio poboljšanju kvaliteta zdravstvenih usluga, a pomogli su obnovu i opremanje zdravstvenih centara u Sarajevu, Mostaru i Banjaluci, pored drugih gradova. Japanska vlada pomogla je i obnovu energetskih objekata, kao na primjer filtriranje opasnih čestica u Termoelektrani Ugljevik.
