Državno povjerenstvo za granicu Bosne i Hercegovine u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH obnovit će kontakt s partnerima iz Republike Hrvatske i nastaviti suradnju na dinamiziranju procesa ratifikacije ugovora o granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske
U okviru kontinuiranog podizanja razine kvalitete međusobnih odnosa dviju prijateljskih zemalja, BiH i Hrvatska uskoro bi mogle aktualizirati pitanje okončanja tematike ratifikacije ugovora o granici, piše Večernji list BiH.
Na jednoj od nedavnih sjednica Vijeće ministara BiH usvojilo je izvješće o dosadašnjim aktivnostima u vezi s razgraničenjem između BiH i RH, koje će Ministarstvo civilnih poslova dostaviti Predsjedništvu Bosne i Hercegovine.
Državno povjerenstvo za granicu Bosne i Hercegovine u suradnji s Ministarstvom vanjskih poslova BiH obnovit će kontakt s partnerima iz Republike Hrvatske i nastaviti suradnju na dinamiziranju procesa ratifikacije ugovora o granici između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske (RH). Ministarstvo civilnih poslova BiH u tom će smjeru stvoriti sve tehničke preduvjete za rad Državnoga povjerenstva za granicu BiH. U izvješću, u koje je Večernji list imao uvid, podsjeća se kako je ugovor o granici između BiH i Hrvatske potpisan 30. lipnja 1999. godine s pripadajućih 86 listova karte TK 1:25000, a pritom je precizirano i kako do danas ni jedna od strana nije ratificirala spomenuti ugovor. No, aktualni trenutak, u kojemu je vidljivo intenziviranje integracijskih procesa na jugoistoku Europe, kao i snažna potreba da se BiH što prije približi Uniji, donose sa sobom i podizanje kvalitete međususjedskih odnosa, a osobito s Republikom Hrvatskom, koja je ključni saveznik Bosni i Hercegovini na njezinu putu integracija. Hrvatska igra glavnu ulogu kada je riječ o naglašavanju potrebe za što skorijim otvaranjem pregovora Europske unije i BiH, a potvrđeno je i kako će prenijeti sva svoja vrijedna iskustva jednom kada pregovori počnu. To daje za pravo na zaključak kako će dvije zemlje vrlo brzo riješiti preostale sporne stvari kada govorimo o granici. Ugovorom o granici stvorena je obveza da se na temelju identificirane i utvrđene granične crte, nanesene na topografske karte, izvrši i elaborira detaljan opis granice, koji s ugovorom o granici čini dokumentacijsku cjelinu i kao takav uputi u proceduru ratifikacije, na zakonodavna tijela obiju država. Detaljan opis granice predstavljao je zahtjevan i stručan posao koji je obavilo Mješovito stručno povjerenstvo sastavljeno od stručnjaka geodetske struke dviju država. Posao na detaljnom opisu granice završen je u svibnju 2004. godine, a u preostale četiri godine obavljen je terenski obilazak granice po cijeloj dužini (1001 kilometar), izrađeni su posebni prilozi o područjima naseljenih mjesta s ucrtavanjem granične crte na geografskim podlogama veće razmjere te opisom koordinata svih lomnih točaka duž cijele granične crte.
U izvješću se navodi i kako je 2003. godine potpisan protokol o određivanju tromeđnih točaka između BiH, Hrvatske, i Srbije i Crne Gore, a nakon osamostaljenja Crne Gore prišlo se pripremama za novi protokol te je 2019. godine potpisan protokol o određivanju tromeđne točke između BiH, Crne Gore i Srbije, a u tijeku su pripreme i razgovori oko teksta protokola o utvrđivanju tromeđne točke između BiH, Hrvatske i Crne Gore.
Inače, tijekom 2010. godine bilo je određenih nastojanja da se pokrenu aktivnosti na graničnim pitanjima, a spomenute je godine u Zagrebu održana sjednica dvaju povjerenstava za granice. Obje su strane suglasne da treba nastaviti rad u cilju osiguranja uvjeta potrebnih za ratifikaciju ugovora o granici. Kako bi nastavili razgovore o granici, Državno povjerenstvo za granicu BiH u travnju ove godine uputilo je pismo namjere prema predstavnicima iz Hrvatske, naglašavajući potrebu nastavka rješavanja graničnih pitanja između dviju država. Vlasti u objema zemljama, a to se pokazalo u više primjera, odlučne su podignuti na višu razinu ionako odlične odnose te pritom riješiti određena otvorena pitanja, što je u interesu svih koji upravo odnos Hrvatska – BiH vide kao primjer regionalne suradnje.
