Bosna i Hercegovina nalazi se na devetom mjestu po riziku od kibernetičkih prijetnji.
Od 68 institucija u BiH, 24 su imale kibernetičke napade i u ovom trenutku poslovanje javne uprave je ugroženo, što može dovesti do krađe podataka i novca neophodnih za funkcioniranje zemlje i svakodnevnog života građana.
Ovo je, između ostalog, navedeno u reviziji učinka na temu “Aktivnosti institucija BiH na osiguranju osnovnih pretpostavki za cyber sigurnost”. Postoji li u BiH zaštita od hakerskih napada?
Ugroženi podaci, novac i javna uprava je kratki rezime o cyber sigurnosti u Bosni i Hercegovini. Prema neslužbenim podacima, broj cyber napada povećao se za 1.300 puta tjedno. Ovaj zabrinjavajući podatak naveden je u revizorskom izvještaju Ureda za reviziju institucija BiH.
Posljednji zabilježen cyber napad na institucije BiH obustavio je rad zaposlenih i onemogućio pristup službenim stranicama skoro mjesec dana. Unatoč tome, u izvještaju se ističe da u BiH ne postoje ni službeni podaci o broju i vrsti hakerskih napada, ali ni zakon koji uređuje ovu oblast.
Samo 14 od 68 institucija BiH donijelo je akte upravljanja informacijskom sigurnosti. Napad na informacijski sustav Ministarstva financija i trezora BiH ugrozio bi evidencije svih financijskih transakcija institucija BiH i mogao bi uzrokovati obustavu svih plaćanja iz proračuna BiH, navode za BHRT iz Ureda za reviziju BiH.
Poslije hakerskih napada na državne institucije, predstavnici Europske unije i Veleposlanstva SAD-a u BiH apelirali su na vlasti da ostave po strani političke opstrukcije i podjele te usvoje strategiju i zakonski okvir za kibernetičku sigurnost, te da formiraju jaku mrežu timova, kao odgovor na račulane incidente.
Živimo u brzom međusobno povezanom i stalno promjenjivom svijetu koji je sve više digitalan. Cyber napadi na institucije BiH pokazali su koliko je ova zemlja ranjiva na takve napade i kako je malo potrebno da se paraliziraju institucije. Udar na kompanije mogao bi dovesti do bankrota i to smo vidjeli u Europskoj uniji, upozorila je još ranije šefica političkog odjela pri Uredu Europske unije u BiH Elisabet Tomašinec.
Stručnjak za cyber sigurnost ističe da je neophodna konstantna edukcija zaposlenih o cyber higijeni i svjesnost o potrebi cyber sigurnosti.
Tehnička zaštita po pravilima struke i znanstvenim saznanjima, a s druge strane edukacija korisnika koja mora biti zaista jedan od primarnih i konstantnih aktivnosti, a ne jedan tečaj od dva dana da se poslije zaboravi, rekao je za BHRT stručnjak za cyber sigurnost Predrag Puharić.
Aktivnosti na donošenju zakona za cyber sigurnost pokrenute su prije šest godina, ali zbog političkih neslaganja unutra BiH taj posao još uvijek nije završen. U Ministarstvu sigurnosti BiH iako su obećali nisu BHRT-u dostavili informaciju šti su poduzeli na unaprijeđenju zaštite od cyber napada i kada bi BiH mogla konačno dobiti strateški i zakonski okvir.
