U Bosni i Hercegovini godišnje se proizvede gotovo 1,1 milijun tona otpada, odnosno oko 330 kilograma po stanovniku. Recikliranje još nije dovoljno zaživjelo, zbog čega pojedinci i udruge sve češće pokreću akcije koje promiču pravilno odlaganje otpada.
Najava da će od rujna svi osnovnoškolci u Republici Srpskoj dobiti nove besplatne udžbenike otvorila je pitanje što učiniti sa starim knjigama. U AD-u “Komunalac” iz Bijeljine odgovor su pronašli u zelenom otoku, gdje stare knjige umjesto na otpadu završavaju u reciklaži.
“Na našem zelenom otoku primamo knjige, bilježnice, udžbenike, stari papir, novine, ali i staklo za jednokratnu uporabu, poput staklenki, boca, limenki i plastične ambalaže od vode i sokova. Pokazalo se da postoje savjesni građani koji su svjesni količine otpada koju stvaramo i mogućnosti da se tom otpadu pruži druga prilika kroz recikliranje”, kaže Helena Stojić iz AD-a “Komunalac” Bijeljina.
Zbog dobrog odaziva građana, akcija je u međuvremenu proširena i na prikupljanje stakla i limenki. Ipak, odvajanje otpada u Bosni i Hercegovini još je na razini povremenih akcija entuzijasta, umjesto svakodnevne prakse.
Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine, jedan stanovnik naše zemlje u prosjeku godišnje proizvede više od 300 kilograma otpada. Bosna i Hercegovina još uvijek nema dovoljno razvijen sustav prikupljanja komunalnog otpada, nema dovoljno sanitarnih odlagališta, u prirodi postoji velik broj divljih odlagališta, a značajan dio otpada završava upravo u okolišu.
Građani kažu da o tome ne razmišljaju mnogo, ali smatraju da ima prostora za napredak.
Iako sustav recikliranja u Bosni i Hercegovini još nije dovoljno razvijen, stručnjaci poručuju da svatko od nas može dati svoj doprinos. Prvi koraci, ističu, počinju upravo u kućanstvu.
“U načelu, svako kućanstvo može barem u vlastitom domu odvojiti reciklabilni otpad i pronaći mjesto gdje ga može predati onima koji ga prikupljaju. Najgore je ono što većina još uvijek radi – kada popije limenku soka, jednostavno je baci. Isto vrijedi i za plastiku”, kaže Snežana Jagodić Vujić iz Udruge “Eko put” Bijeljina za BHRT.
Sustav recikliranja u Bosni i Hercegovini tek se treba razvijati, ali odgovornost za otpad ne može čekati. Prvi korak, suglasni su sugovornici, počinje od svakoga od nas.
