Uvoz slatkiša u BiH u prvih devet mjeseci ove godine vrijedio je više od 198 milijuna KM, što je za 8,7 milijuna KM više nego u istom razdoblju lani, dok je izvoz iznosio svega 19,5 milijuna KM, pokazuju podatci Uprave za neizravno oporezivanje BiH.
Tako je vrijednost uvezenih slatkiša bila više od deset puta veća od vrijednosti izvezenih, što pokazuje koliko su slatkiši iz inozemstva zastupljeni na domaćem tržištu.
U prvih devet mjeseci ove godine uvezeno je 14,69 milijuna kilograma slatkiša, dok je u istom razdoblju prošle godine uvoz iznosio 14,43 milijuna kilograma.
„Vrijednost uvoza povećana je za oko 10 milijuna KM, s 189,39 milijuna KM u prvih devet mjeseci 2025. godine na 198,06 milijuna KM u istom razdoblju ove godine”, navode iz UIO-a BiH za „Nezavisne novine”.
Istodobno, izvoz slatkiša iz BiH bilježi rast. U prvih devet mjeseci ove godine izvezeno je 2,63 milijuna kilograma slatkiša, u vrijednosti od 19,52 milijuna KM, dok je u istom razdoblju lani izvoz iznosio 2,34 milijuna kilograma, vrijednih 16,41 milijun KM.
Vrijednost izvoza tako je povećana za oko 20 posto, ali je i dalje znatno manja od vrijednosti uvoza.
Iz kojih zemalja BiH uvozi najviše slatkiša?
Kada je riječ o zemljama iz kojih se slatkiši najviše uvoze, prednjači Njemačka, iz koje su uvezeni proizvodi u vrijednosti od 38,49 milijuna KM. Slijedi Hrvatska s 38 milijuna KM, dok je iz Srbije uvezeno slatkiša u vrijednosti od 28,13 milijuna KM.
Na popisu zemalja iz kojih je uvoz bio najveći nalaze se i Poljska, sa 17,88 milijuna KM, te Austrija, iz koje su uvezeni slatkiši vrijedni 17,79 milijuna KM.
Gdje završavaju slatkiši proizvedeni u BiH?
S druge strane, BiH najviše slatkiša izvozi u Srbiju, gdje su u prvih devet mjeseci plasirani proizvodi vrijedni 7,1 milijun KM. Slijede Slovenija s 3,14 milijuna KM, Hrvatska s 2,44 milijuna KM, Sjeverna Makedonija s 2,3 milijuna KM i Crna Gora s 1,87 milijuna KM.
Hoće li doći do poskupljenja slatkiša?
Vlasnica i direktorica prnjavorske tvrtke „Kruna-produkt” Željka Marinković Anakievski rekla je za „Nezavisne novine” da su se cijene sirovina u prethodnom razdoblju kretale u različitim smjerovima, zbog čega je ova tvrtka nastojala uravnotežiti promjene na tržištu i ublažiti njihov utjecaj na poslovanje.
„Sirovine su nešto malo poskupjele, nešto pojeftinilo. Uglavnom smo pokušavali to uravnotežiti. Možda će od studenoga doći do neke male korekcije”, rekla je Marinković Anakievski.
Govoreći o izvozu, navela je da se proizvodi ove tvrtke plasiraju i na tržišta Italije i Švedske, a da godišnje količine za sada iznose oko deset tona.
Prema njezinim riječima, rast vrijednosti uvoza ne mora nužno značiti i znatnije povećanje uvezenih količina, već može biti posljedica promjene cijena.
„Možda nije toliko povećanje količinski koliko je vrijednost. Uglavnom je cjenovno”, pojasnila je Marinković Anakievski.
Zašto je važno kupovati domaće slatkiše?
Murisa Marić, izvršna direktorica Udruge građana DON Prijedor, ističe da potrošači često nisu svjesni koliko kupnjom domaćih proizvoda podupiru domaću proizvodnju, radnike i gospodarstvo.
„Kupnjom domaćih proizvoda podupiremo domaću proizvodnju, naše radnike i obveze koje se plaćaju ovdje. To je vidljivo kod mnogih proizvoda, pa tako i kod slatkiša. U drugim zemljama domaći proizvodi se promoviraju, dok širok izbor robe potrošačima daje mogućnost da biraju što žele konzumirati. I kod nas je sve na kraju stvar izbora potrošača, ali mi volimo kupovati uvozno”, navela je Marić.
