Oko milijardu maraka trebao bi biti iznos sredstava o kojima bi se u idućih mjesec i pol do dva trebalo započeti pregovarati s Međunarodnim monetarnim fondom, a ova procjena temelji se na prethodnom aranžmanu koji je BiH sklopila s ovom institucijom i na osnovi čega je za BiH bilo odobreno 543,5 milijuna eura, piše Večernji list BiH.
Ipak, s obzirom na poznate okolnosti, kao i razloge, BiH je povukla mnogo manji iznos od odobrenoga te je u konačnici aranžman s MMF-om prekinut sredinom 2018. godine. Namjena MMF ima visoko postavljenu ljestvicu reformi koje BiH mora ispuniti, no bez obzira na preduvjete, situacija u domaćem gospodarstvu je takva da je novi zajam u ovom trenutku neizbježan. Podsjećamo, iz MMF-ova Instrumenta za brzo financiranje za BiH nedavno je osigurano 330 milijuna eura, a koji je raspodijeljen između Federacije Bosne i Hercegovine sa svojih deset županija (62 posto) i Republike Srpske (38 posto), međutim, nova sredstva nužna su za očuvanje makroekonomske stabilnosti i za pokretanje novog ciklusa investicija.
Predsjedatelj Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija nedavno je nakon susreta s entitetskim premijerima potvrdio odluku kako će se krenuti u nove pregovore s MMF-om koji bi pak trajali oko dva mjeseca.
,,Ta sredstva služit će kako bi se eliminirale posljedice koronavirusa, ali i pokrenuli novi investicijski ciklusi”, kazao je on. Pregovori o novom aranžmanu s MMF-om najvjerojatnije će početi polovinom studenoga, odmah nakon izbora, izvijestio je BHRT. Vlasti Bosne i Hercegovine već su isplanirale na što bi potrošile novac.
Između ostalog, ponovno se spominje reforma javnih poduzeća. Podsjetimo, MMF je krajem prošle godine predložio niz mjera koje su potrebne za poboljšanje stanja u sektoru državnih poduzeća. Reforme u okviru vladinih okvira upravljanja potrebne su za poticanje transparentnosti i poboljšanje odgovornosti. Pomoć Europske unije s druge strane, BiH treba očekivati i novac iz Europske unije te je najavljeno kako će se otvoriti pregovori o makrofinancijskoj pomoći, a inzistirat će se da ona ne bude vezana za jednu godinu, već pet ili šest godina.
EU je nedavno odlučio pokrenuti proces pregovora s domaćim predstavnicima kako bi se realizirao paket pomoći vrijedan 250 milijuna eura koje BiH treba dobiti u okviru europskog mehanizma za saniranje posljedica pandemije koronavirusa. Zapadni Balkan, pa tako i BiH, ima ogroman potencijal postati investicijsko središte za europske kompanije koje pokušavaju presjeći svoje lance vrijednosti, srž je pak nedavne poruke iz Bruxellesa koja je unijela prijeko potrebnu dozu optimizma u ekonomsko-političko sivilo društvene stvarnosti BiH. Povjerenik za politiku susjedstva i proširenje EU-a Oliver Vahrely zaslužan je za poruku u kojoj mnogi vide jasan pokazatelj kako Unija, unatoč krizi zbog pandemije, nije zaboravila očuvati svoj fokus na zapadnom Balkanu.
