Promatrajući ukupno tržište oglašavanja poslova u BiH, broj oglasa pao je za čak 24%, što upućuje na osjetno smanjenu ponudu poslova. Zanimanje za zaposlenje veće je nego ikad, dok je ponuda poslova ograničenija
Tržište rada u Bosni i Hercegovini posljednjih se godina suočava s izraženim promjenama i izazovima. Jedan od ključnih trendova stalno je povećana potražnja za radnicima u različitim sektorima, posebno u građevinarstvu, proizvodnji, ugostiteljstvu, zdravstvu i IT industriji.
Veliki broj poslodavaca ističe problem nedostatka kvalificirane radne snage, ali i općeg manjka radnika s obzirom na to da mnogi odlaze u inozemstvo u potrazi za boljim uvjetima rada i većim primanjima. Taj trend stvara pritisak na domaće kompanije koje, kako bi zadržale postojeće i privukle nove zaposlenike, sve češće nude povećane plaće, dodatne povlastice i fleksibilnije radne uvjete. Međutim, početak ove godine i po tom pitanju donio je promjene. Potražnja za radnicima počela se smanjivati. Poslodavci upiru prstom u vlast koja je značajno povećala granicu minimalne plaće. Poslodavci tvrde da toliki minimalac ne mogu izdržati pa je čak došlo i do otpuštanja radnika. Tržište rada u BiH bilježi pad broja oglasa, ali i rekordan rast prijava po poziciji. Prema analizi tržišta rada koju je proveo MojPosao.ba, u prvih šest mjeseci 2025. objavljeno je ukupno 5398 oglasa za posao putem kojih je oglašeno 10.540 radnih pozicija. U usporedbi s istim razdobljem 2024. zabilježen je pad broja oglasa od 18%, odnosno pad broja oglašenih radnih mjesta od 22%. Promatrajući ukupno tržište oglašavanja poslova u BiH, broj oglasa pao je za čak 24%, što upućuje na osjetno smanjenu ponudu poslova. Ipak, potražnja za zaposlenjem ostaje stabilna. Na oglase je pristigla 186.321 prijava, što je gotovo identično kao prošle godine. Posebno je značajno da je prosječan broj prijava po poziciji porastao za 28%, s 14 na 18 prijava po oglasu, dok je prosječan broj pregleda oglasa porastao za više od 20%. Ovi pokazatelji potvrđuju da je zanimanje za zaposlenje veće nego ikad, dok je ponuda poslova ograničenija. – Iako je broj oglasa manji nego prije, svaki oglas danas privlači znatno više prijava, što potvrđuje visok interes kandidata. Ovakav odnos na tržištu rada donosi novu dinamiku i naglašava važnost fleksibilnosti i razumijevanja promjena koje oblikuju očekivanja obiju strana – istaknula je Amila Jažić, brend i marketinška menadžerica portala MojPosao.ba. U usporedbi s prvim tromjesečjem, podaci za prvih šest mjeseci 2025. pokazuju značajan rast potražnje za trgovcima i prodajnim profilima – pozicija trgovca sada je uvjerljivo najtraženija. Agenti u pozivnim centrima bilježe gotovo dvostruki rast udjela među najtraženijim zanimanjima. Na listi su se prvi put našli i bankarski službenici te operateri u kladionicama, dok su administrativni radnici i konobari, koji su bili prisutni u prvom tromjesečju, pali ispod top 10 najtraženijih zanimanja. Ovi pomaci potvrđuju koliko se brzo mijenjaju potrebe poslodavaca te da trgovina, komercijala i korisnička podrška ostaju najdinamičniji sektori zapošljavanja.
Navedena statistika u najmanju je ruku zanimljiva s obzirom na to da se poslodavci konstantno žale na nedostatak domaće radne snage i iskazuju potrebu za povećanjem kvota za njihovo zapošljavanje. Prema podacima iz godišnjeg izvješća i analize realizacije odluke o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca u BiH za 2024., udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u BiH u 2024. iznosio je 0,7%, što je neznatno više u odnosu na prethodne godine. Ipak, taj udio i dalje ostaje vrlo nizak u odnosu na ukupni broj zaposlenih, pa zapošljavanje stranih radnika nema značajniji utjecaj na tržište rada u BiH. Vijeće ministara BiH donijelo je odluku da ukupna godišnja kvota za produljenje i novo zapošljavanje stranaca u BiH za 2024. iznosi 6073 radne dozvole, od čega 2450 za produljenje, a 3623 za novo zapošljavanje. U 2024. zabilježen je porast broja izdanih radnih dozvola strancima za 26,43% u odnosu na 2023. Tijekom 2024. izdano je ukupno 5798 radnih dozvola, dok ih je u 2023. izdano 4586. Od ukupno 5798 izdanih radnih dozvola u 2024., 3422 računaju se u godišnju kvotu, dok ih je 2376 izdano neovisno o utvrđenoj kvoti. Uspoređujući broj izdanih radnih dozvola s godišnjom kvotom, iskorištenost kvote u BiH iznosila je 56%. U Federaciji BiH iskorištenost je bila 42%, u RS-u 98%, a u Distriktu Brčko BiH 64%.
Značajnije je popunjena kvota za novoizdane radne dozvole u odnosu na produljene. Prema državama podrijetla, najviše stranaca koji su radili u BiH u 2024. dolazilo je iz Turske, Nepala, Srbije, Indije i Bangladeša. Najveći rast broja radnih dozvola zabilježen je kod državljana Indije, Nepala i Kine. Najveći pad zabilježen je kod državljana Turske, Kuvajta i Sirije.
