Čekanje na granici postaje gotovo ritual, priča koja se prepričava godinama

// Policija upućuje apele zbog gužvi

gradovima zapadne Europe polako se gase svjetla u uredima i tvornicama, barem gdje radi dijaspora. Mnogi već ovog vikenda kreću svojim domovima. Počinju poznati rituali, kupnja darova, igračaka i slastica, njihovo slaganje u prtljažnik i polazak na put dug stotinama, često i više od tisuću kilometara, piše Večernji list BiH.

Povratak doma za Božić za mnoge je emotivan vrhunac godine, trenutak koji briše mjesece razdvojenosti, ali istodobno i putovanje koje iz godine u godinu nosi isto pitanje: koliko će se ovaj put čekati na granici. Ove zime odgovor bi mogao biti – dugo. Vrlo dugo. Dolazak dijaspore, ponajprije iz Njemačke, Austrije i Švicarske, već se osjeća na europskim prometnicama, a približavanjem Badnjaka i Božića intenzitet prometa dodatno raste. Hrvatska se, primjerice, i ove godine nalazi u središtu tog prometnog vala, kao tranzitna zemlja kroz koju prolazi najveći dio vozila na putu prema Bosni i Hercegovini. Upravo zato granični prijelazi prema BiH ponovno postaju usko grlo u kojem se u kratkom vremenu susreću umor, nervoza, nestrpljenje i velika očekivanja.

Puni prtljažnici

Iskustva iz prethodnih godina pokazuju da se najveće gužve redovito stvaraju u danima uoči Božića, osobito tijekom vikenda, kada se najveći broj ljudi odlučuje na put. Kolone vozila tada se protežu kilometrima, a čekanja se nerijetko mjere satima. Najteže je onima koji na granicu stižu nakon cjelodnevne vožnje iz Njemačke. Dvanaest, četrnaest ili šesnaest sati provedenih za upravljačem ostavljaju traga, a svaka minuta provedena u mjestu dodatno pojačava umor. U automobilima su često djeca, stariji članovi obitelji, puni prtljažnici i glava puna misli. Za mnoge putnike problem više nije samo čekanje nego neizvjesnost. Nitko ne zna hoće li se kolona pomaknuti za deset minuta ili tek za sat vremena, hoće li se situacija iznenada pogoršati ili hoće li se, uz malo sreće, granica prijeći brže nego što se očekivalo. Upravo ta neizvjesnost čini čekanje težim od same duljine putovanja.

U razgovorima koji se vode u automobilima, uz kavu ili čajeve iz termosice i tihe božićne pjesme na radiju, često se čuje isto pitanje: je li ovo normalno i mora li svake godine biti isto, ali treba biti i realan. Vremena su takva da je bh. dijaspora rekordno velika i da svi žele doći kući za Božić i Novu godinu. Prometne službe i policija upozoravaju da će se bilježiti znatno veći broj putnika koji iz smjera zapadne Europe putuju prema jugoistoku kontinenta, a time i prema Bosni i Hercegovini.

Posebno opterećenje očekuje se na jugu Hrvatske, gdje se promet slijeva prema nekoliko ključnih graničnih prijelaza. Ondje se zbog konfiguracije terena i ograničenih kapaciteta gužve najbrže stvaraju, a njihovo razbijanje često traje satima. Iako je pojačan rad policije i otvara se maksimalan broj prometnih trakova, realnost je da infrastruktura ima svoja ograničenja koja se u blagdanskim danima neminovno pokažu. Gušći promet već je primjetan i na glavnim cestovnim pravcima unutar Hrvatske.