Indeks svjetskih cijena prehrambenih proizvoda za siječanj pao je na 118 bodova s prosinačka 119,2 boda, čime je nastavljen pad svjetskih cijena hrane, koji je počeo u kolovozu 2023.
Svjetske cijene hrane u siječnju su na najnižoj razini od veljače 2021. godine zbog mjesečnog smanjenja cijena žitarica i mesa, koje su više nego nadoknadile rast cijena šećera, priopćila je Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), piše Večernji list BiH.
Istodobno, cijene biljnih ulja i mliječnih proizvoda uglavnom stagniraju, navodi isti izvor. Indeks svjetskih cijena prehrambenih proizvoda za siječanj je pao na 118 bodova s prosinačka 119,2 boda, čime je nastavljen pad svjetskih cijena hrane, koji je počeo u kolovozu 2023., navodi se na stranici te organizacije. Vrijednost ovog indeksa je za 10,4%, odnosno za 13,7 bodova niža nego u siječnju 2023. Cijene žitarica mjesečno su pale za 2,2% na 120,1 bod zbog velike ponude i značajne konkurencije među izvoznicima, a cijene mesa za 1,4% na 109,8 bodova zbog slabije globalne potražnje. Kiše u Brazilu mogle bi utjecati na žetvu šećerne trske u travnju, što je izazvalo zabrinutost nekih trgovaca i rast indeksa cijena šećera za 0,8% – na 135,3 boda. Indeks koji prati promjene cijena biljnih ulja mjesečno je porastao za marginalnih 0,1% na 122,5 bodova, a indikator cijena mliječnih proizvoda iznosio je 118,9 bodova, isto kao u prosincu. S druge strane, cijene u BiH i dalje rastu. Iako službeni podaci pokazuju da inflacija u BiH polako pada, prema procjenama Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i dalje rastu. Iako službeni podaci pokazuju da inflacija u BiH polako pada, prema procjenama Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i dalje rastu. Tako su se, prema ovim podacima, u prosincu prošle godine u odnosu na mjesec prije, cijene hrane i bezalkoholnih pića i dalje povećavale, u ovom slučaju za 0,2%. Ipak, uspoređujući prosinac 2023. s prosincom 2022., razina cijena viša je za 2,2%, a hrane i bezalkoholnih pića za 3,4%. – Cijene proizvoda i usluga koji se koriste za osobnu potrošnju u BiH, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosinac 2023. u odnosu na prethodni mjesec u prosjeku su zabilježile pad za 0,2%. Promatrano po odjeljcima prema namjeni potrošnje (COICOP), u prosincu 2023. u odnosu na prethodni mjesec, u prosjeku je zabilježen rast cijena u odjeljcima hrane i bezalkoholnih pića za 0,2%, zdravstva za 0,2%, restorana i hotela za 0,3% te ostalih dobara i usluga za 0,3%. Razina cijena u prosincu 2023. u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša je za 2,2%. -Prosječni rast cijena zabilježen je u odjeljcima hrane i bezalkoholnih napitaka za 3,4%, alkoholnih pića i duhana za 4,8%, namještaja, kućanskih uređaja i redovitog održavanja kućanstva za 5,2%, zdravstva za 3,4%, komunikacija za 2,3%, rekreacije i kulture za 4,6%, obrazovanja za 2,1%, restorana i hotela za 7% te ostalih dobara i usluga za 8,4%. Prosječni pad cijena zabilježen je u odjeljcima odjeće i obuće za 6,2%, stanovanja i režijskih izdataka za 0,3% i prijevoza za 3,6% – naveli su iz Agencije za statistiku BiH. Cijene mesa u svijetu padaju, ali ne i u BiH. Namirnica je to koja je za mnoge odavno postala luksuz. Kilogram telećeg buta u mesnicama stoji i do 31, a teleće plećke 27 KM. Juneći but je 20 KM, plećka i vrat 18, flam 16 KM. Kilogram svinjskog vrata bez kosti je 13 KM, buta 11,50, plećke 10,50 KM. U prodajnim centrima cijene su, istina, nešto niže, ali, ipak, za naš standard previsoke.
Imate li osjećaj da, kada uđete u trgovinu, potrošite 100 KM, a sve što ste kupili stane u jednu vrećicu? Otprilike, na ono što ste prije trošili oko 50 KM, sada trošite 100 KM. Pa, osjećaj vas ne vara i niste daleko od istine. U proteklih pet godina cijena kilograma riže porasla je za 50%, kilogram kruha skuplji je za 59,09%, kilogram junetine bez kosti poskupio je 45,86%, dok je kilogram svježe piletine skuplji za 33,3%, riječ je o piletini s kostima, odnosno cijelom piletu. Ako govorimo o pilećim prsima bez kosti, tu su cijene znatno porasle, s nekih 6-7 KM prije pet godina na sadašnjih oko 12 KM po kilogramu, a da ne govorimo da je prošle godine cijena prelazila 15 KM. Nadalje, mlijeko je skuplje za 64,3%, jaja za 33,3%, maslac 34,4%, suncokretovo ulje 42,11%, kava 30,6%, a šećer čak 100%. Jabuke su po kilogramu skuplje za 50%, banane 27,27%, luk 75%, a krumpir nevjerojatnih 137,5%.
