Nalazimo se u jednoj dubokoj krizi funkcioniranja svih institucija na razini Bosne i Hercegovine – rekao je predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović u razgovoru za Fenu, komentirajući prvostupanjsku presudu predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i poteze Narodne skupštine Republike Srpske.
Međutim, Čović napominje da su se i prije same presude vodile rasprave o tome koliko je Bosna i Hercegovina funkcionalna, je li uistinu pravna država te koliko je napredovala na europskom putu. Sada, u kriznoj situaciji, Čović smatra da je važno iskoristiti priliku za „zbijanje redova“, jačanje suradnje i traženja rješenja kako bi država mogla normalno funkcionirati.
– U posljednjim danima održana je sjednica Vijeća ministara i niz sastanaka s političkim partnerima, uključujući predstavnike vlasti, kao i pozicije i opozicije, pri čemu je već dugo nejasno tko je pozicija. To se jasno vidi u procesu donošenja odluka u Zastupničkom domu i Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Rezultat tih razgovora bilo je jučerašnje usvajanje prijedloga proračuna u Vijeću ministara. Očekuje se da će taj proces biti završen sljedeći tjedan, ovisno o tome kada će institucija Predsjedništva proslijediti dokument. Postignut je dogovor da se postupak ubrza kako bi proračun bio usvojen na posebnim sjednicama Parlamentarne skupštine BiH – pojasnio je Čović.
Isti pristup primijenio bi se i na zakon o Visokom sudskom i tužiteljskom vijeću (VSTV), koji je već prošao Vijeće ministara, kao i na Zakon o sudu BiH, iako je on jučer povučen na doradu od strane ministra pravde BiH, navodi predsjednik HDZ-a BiH. Usvajanjem tih zakona, dodaje Čović, formalno bi se ispunili postavljeni zahtjevi u okviru europskih integracija, omogućujući da Europska unija, unatoč drugim prioritetima, konačno dobije konkretan napredak od strane BiH.
– U narednih desetak dana imamo više žurnih sjednica Doma naroda s posebnim točkama dnevnog reda. A vidio sam jučer na Domu naroda, iako ja nisam bio fizički nazočan, da ima prijatelja iz oporbe u Republici Srpskoj koji žele pod svaku cijenu staviti neka druga pitanja kao prioritet – napomenuo je.
Čović vjeruje da je moguće postići dogovor tako da se europski put i prioritetna pitanja razdvoje. Smatra da proračun treba biti u fokusu, dok bi se unutarnja, kadrovska pitanja rješavala naknadno.
Dalje ističe da je ključno stalno naglašavati tri temeljna cilja: stabilnost i mir u BiH, funkcionalnost institucija te jednakopravnost tri konstitutivna naroda. O tim pitanjima razgovarao je i s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem.
– Uvjeren sam da će trebati dosta truda, puno više razgovora nego što imamo danas, da bi BiH bila u stanju funkcionalnosti kroz izvršnu i zakonodavnu vlast, ali politička vlast mora odraditi svoj dio posla – napominje.
Govoreći o suradnji s partnerima, Čović ističe da se u bilateralnim razgovorima, posebno s „Trojkom“, većina pitanja može riješiti, ali navodi da postoje i nepomirljivi stavovi te odbijanje pojedinih partnera da međusobno surađuju. – Nema druge nego razgovarati. Bez razgovora bojim se da ćemo imati zastoj koji danas nikom ne treba – upozorio je.
Podsjeća da su nakon izbora sklopljeni sporazumi i preuzete obveze koje treba ispuniti te naglašava kako je ključno da svi razumiju potrebu za funkcioniranjem BiH u stabilnom okruženju i rješavanjem pitanja ustavne jednakopravnosti triju konstitutivnih naroda.
– Mislim tu vrlo jasno i na ono što je ostalo kao obaveza da ćemo završiti kad je u pitanju hrvatski narod, misleći taj minimum koji smo postavili, a to je izborno zakonodavstvo BiH – ističe Čović.
Čović izražava zabrinutost da su europske integracije kod drugih političkih aktera pale u drugi plan, dok ih hrvatski predstavnici i dalje stavljaju kao prioritet. Zbog toga inzistira na usvajanju zakona kroz parlamentarnu proceduru te očekuje da svi partneri prihvate tri ključna pitanja kao temelj budućeg funkcioniranja.
Naglašava da se u bilateralnim razgovorima pokazuje razumijevanje za te ciljeve, ali da ih je potrebno provesti kroz institucije, odnosno Vijeće ministara, Zastupnički dom i Dom naroda BiH, kao i na nižim razinama vlasti, uključujući Vladu FBiH i županije.
– Jedan je miks političkih stranaka koje su na različitim razinama u poziciji, odnosno opoziciji, i tu treba dosta energije, ali nema druge – nalazite se između dvije vatre. Ako će to donijeti da u miru riješimo ove sve naše probleme i napravimo iskorak i u vanjskoj politici i na unutarnjoj sigurnosti, onda mislim da je to najmanje što možemo učiniti vodeći ovu politiku uime HDZ-a BiH – rekao je Čović.
Nema sigurnosne ugroze, ali potrebna je odgovornost
Unatoč političkim previranjima, Čović smatra da sigurnosna ugroza u BiH trenutno nije izražena, ali da postoji potreba za odgovornim pristupom. – Osobno mislim da sigurnosna ugroza ne postoji, međutim, treba biti odgovoran – poručuje Čović, ističući da su geopolitički izazovi sve veći, osobito u kontekstu rata u Ukrajini i promjena u međunarodnim odnosima.
Također je naglasio važnost unutarnje stabilnosti kako bi se izbjegli potencijalni vanjski utjecaji.
– Moramo izgraditi svoje strateške odrednice koje nas trebaju čuvati u unutarnjoj ravnoteži funkcioniranja i onda da se ne treba brinuti za sigurnosni element. Ovako kad smo ranjivi, bilo tko sa strane može kroz neke svoje kalkulacije – lokalno, kratkoročno ili sa sitnim incidentima napraviti nervozu. Najvažnije je da našim ljudima diljem BiH prenesemo uvjerenje da ćemo funkcioniranjem institucija osigurati apsolutni mir i stabilnost – poručio je.
Kada je riječ o međunarodnim akterima, Čović ističe da oni trebaju podržavati BiH u jačanju unutarnje stabilnosti, ali ne donositi odluke umjesto domaćih institucija. – Ne mislim da se oni trebaju na bilo koji način operativno uključivati. Što se tiče politike, mislim da treba slati jasne poruke unutarnje stabilnosti i mira, apsolutne nedjeljivosti Bosne i Hercegovine te naših euroatlantskih integracija. Moramo razumjeti da je nužno funkcionirati sukladno Ustavu, provesti odluke Ustavnog suda i osigurati potpunu ustavnu jednakopravnost – napomenuo je.
Čović je naglasio kako BiH ne može istovremeno očekivati napredak u integracijskim procesima i oslanjati se na odluke međunarodne zajednice umjesto vlastitih institucija.
– Ja ne bih više nikad želio da bilo koji predstavnik bilo koje institucije međunarodne zajednice donosi odluke uime izvršne i zakonodavne vlasti u BiH – rekao je, dodajući da BiH mora biti dio zapadnog promišljanja i strategija, osobito u sigurnosnom i obrambenom kontekstu.
Snažno partnerstvo
Govoreći o funkcioniranju vlasti na federalnoj razini, Čović je istaknuo kako redoviti razgovori s partnerima iz Federacije doprinose rješavanju gotovo svih postojećih problema. Naglasio je da su posljednji sastanci s predstavnicima „Trojke“ pokazali kako postoji osnova za snažno partnerstvo unutar Vlade i Parlamenta Federacije BiH.
– Zadnji razgovori koji smo prošli tjedan imali s predstavnicima ‘Trojke’ daje nam za pravo da možemo vjerovati da ćemo na razini FBiH, i u vladi i parlamentu, imati jedno snažno partnerstvo – rekao je, dodajući da je važno jasno definirati odnose unutar vlasti i oporbe.
Pozvao je i oporbene stranke na svim razinama da se uključe u projekte kako bi se osigurala potpuna stabilnost.
