Predsjednik HDZ-a BiH i Hrvatskog narodnog sabora BiH Dragan Čović bio je gost u Dnevniku PLUS RTV Herceg-Bosne. U razgovoru s urednikom i voditeljem Damirom Bliznacem osvrnuo na značaj i nasljeđe Hrvatske Republike Herceg-Bosne, aktualnu političku krizu u Bosni i Hercegovini, odnose između konstitutivnih naroda te izazove na europskom putu zemlje. Posebno je govorio o nužnosti dijaloga, legitimnom predstavljanju Hrvata, blokadama procesa europskih integracija te je otkrio hoće li se kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva BiH na sljedećim općim izborima u listopadu 2026. godine.
Danas obilježavamo 32. obljetnicu formiranja Hrvatske Republike Herceg-Bosne. Govoreći o njenom nasljeđu iz današnje perspektive.
Čović je čestitao dan utemeljenja Hrvatske Republike Herceg-Bosne. “Jer, onaj sklad koji je imala Hrvatska Republika, prije toga Hrvatska zajednica Herceg-Bosna, kroz izvršnu, zakonodavnu i sudbenu vlast, teško da se čak može uspoređivati u vrijednostima s onim što danas baštinimo kroz izvršnu i zakonodavnu vlast, pa i sudbenu vlast u BiH”, poručio je Čović.
Novinar je na ovu opasku dodao da ne nedostaje napora da se Hrvatska Republika Herceg-Bosna blati te da se baci ljaga na nju, uz napomenu da da ona nije bez grijeha, ali bez HRHB ne bi bilo ni BiH.
Gost Dnevnika PLUS kazao je da je to apsolutno tako. -Tome svjedoče sporazumi koji su potpisivani u ime Hrvatske Republike Herceg-Bosne i hrvatskog narodu u BiH; i Splitski, i Washingtonski, i mnogi drugi. Referendumska pitanja koja su opet podržana do kraja, kako bi se danas BiH zvala i našom domovinom, kazao je Čović.
HRHB ugrađena je u institucije BiH
Čović je poručio da još uvijek ima onih koji nisu ostvarili svoje političke i ratne ambicije te vjeruju da mogu postići ciljeve blateći Herceg-Bosnu. Naglasio je da je sve što je Herceg-Bosna imala ugrađeno u institucije BiH kroz transformaciju i Daytonski sporazum, pa tako i vrijednosti Hrvatske Republike Herceg-Bosne.
Ocijenio je kako je blaćenje tog nasljeđa krajnje neodgovorno prema povijesti, osobito hrvatskog naroda, te dodao da takvi pokušaji neće uspjeti. Podsjetio je da se o ratnom vremenu može raspravljati u smislu njegovih nesavršenosti, ali da je u konačnici sačuvana opstojnost hrvatskog naroda na svim prostorima BiH unatoč stradanjima, kao i sama država BiH, iako, kako je rekao, još uvijek nije u potpunosti funkcionalna.
Danas jedini multietničan prostor u BiH
Referirajući se na upit o tvrdnji da je prostor koji je bio dio HRHB ostao jedini istinski multietničan prostor u BiH, Čović je kazao da su to naprosto činjenice.
Čović je naglasio da činjenice pokazuju kako bi se, analizom položaja hrvatskog naroda na područjima pod nadzorom Armije BiH ili Vojske Republike Srpske, dobili sasvim drugačiji podaci u odnosu na položaj bošnjačkog i srpskog naroda na prostoru Hrvatske Republike Herceg-Bosne, gdje je, kako je istaknuo, postojao sklad u organiziranju izvršne i zakonodavne vlasti.
Naveo je primjer Mostara koji je danas jedini prostor u BiH u kojem su, što je formalno predviđeno i vidljivo kroz statut grada, zajamčene minimalne i maksimalne kvote zaštite za sva tri konstitutivna naroda, ali i za ostale.
-To je primjer kako bi trebalo graditi čitavu BiH, ja kažem, a to je jednostavno osiguranje ustavne jednakopravnosti i legitimno predstavljanje svakog konstitutivnog naroda tamo gdje se štite ta kolektivna prava. Dobro bi bilo da imamo ovakvih primjera kao što je Mostar u nekim drugim područjima u BiH, recimo Sarajeva, Zenice, Tuzle, Bihaća, Banja Luke, kazao je Čović.
Izvorište krize; izbjegavanje uvažavanja vrijednosti konstitutivnih naroda
Govoreći o političkim odnosima unutar Bosne i Hercegovine, gost Dnevnika PLUS kazao je da se objektivno nalazimo se u jednoj dubokoj krizi.
“Imali smo ih u ovih 30 godina od potpisivanja Daytonsko-pariškog mirovnog sporazuma doista mnogo. Ne smijemo ih zaboraviti, ali vjerovao sam da smo dovoljno mudri i iskusni, da je došla nova svježina i energija kroz mlade ljude, da se nećemo baviti sami sobom u vođenju politike, nego da ćemo prepoznati priliku i vrijeme pred nama; mislim na europsku budućnost Bosne i Hercegovine i sve integracije kojima bismo trebali pristupiti. Umjesto toga, već godinu dana opet živimo u ambijentu u kojem se bavimo sami sobom, podapinjemo jedni druge i ne rješavamo nijedan ozbiljan problem. Nijedna institucija izvršne i zakonodavne vlasti na razini Bosne i Hercegovine, rekao bih, ne funkcionira u punom kapacitetu, što nije dobro”, rekao je Čović.
Čović je kazao da su na nižim razinama uspjeli očuvati vrijednosti i odnose te koalicijski kapacitet uspostavljen 2022. godine, no naglasio je da griješe oni koji očekuju da će netko drugi donositi odluke umjesto njih. Istaknuo je da je izvor sadašnje krize upravo u pokušajima izbjegavanja uvažavanja vrijednosti triju konstitutivnih naroda, njihova legitimnog predstavljanja i konstitutivnosti kao temeljne ustavne kategorije, što je, prema njegovim riječima, dovelo do blokade svih procesa u Bosni i Hercegovini.
Ojačati suradnju Bošnjaka i Hrvata
„Alternativne ili alibi politike, u kojima bi za nas odluke donosio OHR ili bilo tko drugi, po meni su promašene. Ako u ovih 30 godina nismo naučili da je Bosna i Hercegovina daleko od onih koji brinu o geopolitičkom ambijentu i stabilnosti, onda se zavaravamo“, rekao je Čović i pojasnio da se ne treba nadati kako će netko izvana napraviti novi aneks Daytona ili korigirati postojeći, odnosno napisati ustav BiH.
Sugovornik RTV HB smatra da dužnosnici u Bosni i Hercegovini to sami moraju uraditi.
-Prije svega, ojačati partnerstvo i jednu novu dimenziju vratiti u suradnji Bošnjaka i Hrvata u Bosni i Hercegovini. Ne otvarati i izmišljati neke nove krize, neke nove ugroze itd, kazao je Čović.
Na konstataciju novinara da bošnjačke i srpske stranke ne pokazuju volju za razgovor te da se svi povlače u rovove i ne prelaze povučene crte, Čović je odgovorio da se upravo u tome krije problem. Istaknuo je da se danas bježi od razgovora, koji su temelj svega, a umjesto toga poruke se šalju posredstvom medija i drugih komunikacijskih kanala. Dodao je kako je u posljednjih godinu dana više puta doživio da mu kolege na taj način poručuju da trebaju pokazati europsko opredjeljenje, naglašavajući da to hrvatska strana već prakticira.
„Trebamo sjesti zajedno i vjerujem da ćemo već idući tjedan imati takav dogovor s partnerima iz FBiH kako bismo ozbiljno razgovarali. Ne o Federaciji; jer smo taj segment izvršne i zakonodavne vlasti zaštitili za sljedeću godinu, nego općenito o tome kako bošnjačko-hrvatsku suradnju u Federaciji podići na višu razinu i time pomoći funkcioniranju BiH“, rekao je Čović.
Trojka napravila grešku pokušavajući izbaciti SNSD
Čović je podsjetio da su se neki zanosili mišlju kako se koncept Trojke iz Federacije može preslikati i na Republiku Srpsku, te da su i sami obavili razgovore u nadi da će se nešto pokrenuti. Međutim, ocijenio je da današnja Trojka ne pokazuje sposobnost zajedničkog promišljanja jer se, kako je rekao, bave sami sobom. Upozorio je da se ne smije ući u novu opasnost traženjem novih partnera mimo onoga što je već dogovoreno, bez jasne vizije budućnosti BiH i hrvatskog naroda u njoj.
Na opasku novinara da je Trojka ušla nepripremljeno u proces izbacivanja SNSD-a iz državne vlasti, Čović je rekao da je tu napravljena velika greška. Podsjetio je da su svi koji su dogovarali suradnju u prosincu 2022. trebali zajednički raditi na četverogodišnjem projektu stabilizacije BiH u unutarnjem, ekonomskom i socijalnom smislu, uz očuvanje ustavnog sklada i otvaranje europske perspektive. Umjesto toga, kako je ocijenio, djelovalo se parcijalno, a bilateralne rane pokušalo se prenijeti na kolektivnu razinu, što, prema njegovim riječima, nikada ne može uspjeti.
-I još jednom mogu samo pozvati sve te prijatelje, sjesti za stol i razgovarati. Ok, danas imamo problem razgovarati s, recimo, predstavnicima vlasti u Republike Srpskoj kada je u pitanju političko Sarajevo ili bar Trojka, ali vodite računa da svaki predstavnik međunarodne zajednice ima komunikaciju na toj razini. Onda trebamo biti dovoljno mudri i odgovorni da i mi razgovaramo, rekao je Čović dodajući da se vijesti o tim razgovorima ne moraju ni javno objavljivati, ali da se moraju tražiti rješenja kao što se traže rješenja za bilo koji sukob danas u svijetu koji imamo.
Čović je pozvao kolege iz Sarajeva, s kojima su posljednjih dana dogovarali termine, istaknuvši da bi idući tjedan trebali zasjedati i Zastupnički dom i Dom naroda PS BiH kako bi eventualno usvojili proračun BiH. Naglasio je da je već deveti mjesec, a proračun još nije donesen, što dovoljno govori samo po sebi. Dodao je da je važno postaviti jasne zadatke i zajednički pokušati realizirati veće projekte koji bi građanima olakšali život.
“Ne možete doći u institucije i reći da ih ne uvažavate”
Na pitanje novinara o ulozi Milorada Dodika u trenutačnoj političkoj krizi i mogućim scenarijima njezina rješavanja, Čović je ocijenio da BiH već živi najgori scenarij. Pojasnio je da je riječ o potpunoj blokadi suradnje između institucija BiH i onih iz Republike Srpske, koja je u Daytonu definirana kao stvarnost s jasnim teritorijalnim, izvršnim, zakonodavnim i sudbenim okvirom. Naglasio je da se ta činjenica mora uvažavati, neovisno o ratnim ožiljcima i sjećanjima, te zaključio da nema drugog puta osim razgovora. Dodao je i da se kriza mora rješavati u skladu sa zakonima i odlukama institucija, posebno pravosudnih, kakve god da jesu te institucije.
Čović kaže da je sve drugo anarhija kao i da je to više puta javno rekao kao i komentirajući sa samim Dodikom.
-Ne možete doći u neke institucije, voditi procese i kad taj proces završi i dođe neka odluka, neki čin djelovanja, da vi onda kažete ja to ne uvažavam, rekao je Čović.
Čović je izrazio uvjerenje da se sadašnja kriza mora završiti na najbolji način, pri čemu mir i stabilnost trebaju biti apsolutni prioritet. Naglasio je da samo neodgovorni političari mogu razmišljati drukčije, podsjetivši da su iskustva iz razdoblja 1991.–1995. dovoljno poučna. Upozorio je da se ne smije ponoviti scenarij poput onoga u Ukrajini, gdje su nakon godina rata i milijunskih žrtava ponovno došli do pregovora, istaknuvši da BiH takvo iskustvo više ne smije dopustiti.
Dodao je da je potrebno pokazati odgovornost uključivanjem legitimnih predstavnika Republike Srpske, napomenuvši da je izbor njihovih predstavnika stvar srpskog naroda, te izrazio uvjerenje da će odluke SIP-a i sudova u konačnici biti provedene.
Na pitanje o trenutačnom odnosu SNSD-a i njegove stranke, Čović je odgovorio da je odnos korektan te da razgovaraju, svjestan izazova s kojima se Dodik suočava. Pojasnio je da su o tome otvoreno razgovarali, uz njegove kolegijalne i prijateljske sugestije, ali da na odluke utječu i drugi savjetnici. Naglasio je da je vrijeme da svi trezveno sagledaju realnost, podsjećajući da BiH postoji u okviru Daytonskog sporazuma već 30 godina.
“S Hrvatima, ni blizu, nitko nije završio”
Čović je istaknuo da Dodik često ima običaj kazati da su “Bošnjaci završili s Hrvatima”.
-Otprilike su mu to riječ koje nekad koristi. Ali, ni blizu nitko nije završio s Hrvatima. Hrvati su tu, danas su najorganiziraniji politički narod, i kroz Hrvatski narodni sabor uz sve slabosti, i kroz ključnu stožernu stranku hrvatskog naroda. To vrlo jasno mora svako znati. I ja pozivam i njih da slično razmišljaju. Ne mora BiH nitko voljeti kao što ja volim, svatko ima neko druge viđanje, ali ćemo morati naći sklad u tom uređenju, rekao je Čović.
Čović je istaknuo da bi se ponekad moglo govoriti o nekom obliku federalizma koji bi svima dao osjećaj da su zaštićeni i da je BiH sačuvana. Naglasio je da to nije nešto što će za njih napraviti administracije u Bruxellesu, Washingtonu ili negdje drugdje, već da je na domaćim predstavnicima da to riješe.
Dodao je da su prijatelji dobrodošli pomoći, ali da je sada vrijeme da sjednu i razgovaraju, ne samo o izbornom zakonu, kako bi se za iduće izbore osiguralo legitimno predstavljanje. Kritizirao je praksu izbora dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH, ističući da je to najveća podvala bošnjačkom narodu jer od toga ne dobiva nikakvu korist. Po njegovim riječima, treba se vratiti izvorištu problema i pokušati taj segment urediti skladno, kako bi se stvorila funkcionalna država, umjesto da se političari bave sami sobom.
Unitarizam je promašen, nitko ga neće podržati
Osvrćući se na način vođenja političkog dijaloga, novinar je primijetio kako kod bošnjačkog političkog vodstva ne vidi spremnost za razgovor, posebno podsjećajući na rasprave sa sjednice Doma naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Istaknuo je kako se ponovo ponavlja mantra koja se u pravilu aktivira uoči izbora, a ovaj put i znatno ranije; da su Bošnjaci žrtve, da oni najviše vole Bosnu i Hercegovinu, dok je Dragan Čović predstavljen kao najveći problem u zemlji. Sve se, kako je rekao, temelji na zahtjevima za izmjenom Izbornog zakona i predstavljanjem Hrvata kao žrtava, što potom potiče reakcije i drugih stranaka iz HNS-a koje jasno poručuju da to ne traži samo Čović, nego Hrvati.
Na to je Čović odgovorio kako bi volio da takvih zahtjeva bude više, i unutar bošnjačkog i unutar hrvatskog naroda, naglašavajući da je to njegov zadatak, poslanje i uloga koju nosi i koju mora izvesti do kraja.
“Izborni zakon čeka, to je mali kolačić u preslagivanju, u unutarnjem preuređenju Bosne i Hercegovine. On čeka trenutak kada će dovoljno kolega iz bošnjačkog naroda biti spremno priznati da nije u redu Hrvatima birati člana Predsjedništva, i da se to riješi na jedan praktičan način. Mi smo u posljednjih desetak godina ponudili desetak modela izmjena Izbornog zakona i ja još uvijek vjerujem, iako su mnogi oko toga špekulirali, da u bošnjačkoj politici postoji dovoljno mudrosti i odgovornosti. Unitarizam, građanska Bosna i Hercegovina, to je promašen projekt koji nitko neće podržati, ni u svijetu, a u Bosni i Hercegovini pogotovo”, rekao je Čović.
Čović je naglasio da poruke kako je unitarizam promašen projekt ne dolaze samo iz Banje Luke, nego se čuju i iz Mostara. Dodao je da je ono što se događalo u Domu naroda pokazalo nespretnost u vođenju ili promašenost politike, jer su se, koliko god to bilo neskladno uređeno, okupili dio predstavnika srpskog i cijelog bošnjačkog naroda samo kako bi bili protiv stavova koje on zastupa kao i ostali predstavnici hrvatskog naroda. Poručio je da na takav način ne mogu uspjeti.
Istaknuo je kako će hrvatski narod štititi interese svog naroda u svakom dijelu; u Posavini, u Središnjoj Bosni te u Hercegovini, ali će istodobno štititi i interese Bosne i Hercegovine kao cjeline. Dodao je da će to činiti i na međunarodnom planu, bez obzira tko imao nešto protiv toga, pa i kada je on osobno u pitanju.
O blokadi europskog puta
Novinar je primijetio kako je „tjeranje svojevrsnog inata“ dovelo i do potpune blokade europskog puta Bosne i Hercegovine. Osvrnuo se posebno na Stranku demokratske akcije, za koju je rekao da nastupa kao “veliki patrioti kojima su puna usta Bosne i Hercegovine”, dok njihovi premijeri na županijskoj razini “izbiju Bosni i Hercegovini stotine milijuna eura”.
Čović je potvrdio te navode, naglasivši: “Prvih stotinu milijuna, prava istina. Mehanizam koordinacije, tko ne zna, bio je jedan od uvjeta na našem europskom putu još 2015. godine. Nekako smo ga dogovorili, a on je podrazumijevao da sve razine vlasti, i deset županija u Federaciji, i dva entiteta, i državna razina, moraju usuglašavati pojedina pitanja.”
Dodao je da je problem nastao kad su došli do akcijskih planova i mjera koje je trebalo provoditi. “Naravno, jedna opozicijska stranka, da bi dobila nešto na političkoj sceni među Bošnjacima, blokira taj proces. Ali nisu blokirali samo sto, nego vjerojatno još sto milijuna eura. I drugim riječima, zaustavili smo taj proces. Krenuli smo vrlo dobro, bilo je to na početku našeg mandata, trebali smo donositi odluke, a onda je taj, ja bih rekao, izigrani politički odnos prema legitimnosti kod Bošnjaka narušio čitav sklad. Ali su uspjeli tim blokadama odgovornost malo prebaciti na Republiku Srpsku.
Istaknuo je da mu je cilj da se takva praksa nikad ne prebaci na hrvatski narod u Bosni i Hercegovini.
“Opet svi moramo sjesti i zajednički tražiti rješenja. Tako da je i opozicijskim strankama – okej, bio si opozicionar na jednoj razini vlasti, ali si funkcionirao u četiri kantona, u ne znam koliko općina i gradova; tvoj zadatak danas, godinu dana pred izbore, jest da pokreneš ovaj proces. Jer nećeš ništa dobiti ako čekaš još godinu dana pa da ostanemo bez još stotina milijuna, a ne znam ni kakve tužbe još mogu nastati na terenu“. smatra Čović.
Dodao je i da je teško razlučiti tko je danas vlast, a tko opozicija, no da svejedno postoji potreba da se “skladno gradi europski, pa i euroatlantski put”, koji je, kako je rekao, ključan i zbog sigurnosnog ambijenta, ne samo u regiji nego i u svijetu.
“Ja sam uvjeren, kažem još jednom, da će neki progledati. Pokušali su, nisu uspjeli. Pokušali su obezvrijediti vrijednosti Hrvatske Republike Herceg-Bosne i hrvatskog naroda”, rekao je Čović dodajući da je sklad danas nužan te da istoga nema bez hrvatskog naroda u punini legitimnog predstavljanja.
Plenković BiH drži “za stolom”
Čović je podsjetio kako je Bosna i Hercegovina u početku europskog puta stajala vrlo loše, ali je ipak bila ispred zemalja koje su danas pred vratima Europske unije, poput Crne Gore i Sjeverne Makedonije. Ocijenio je da je tadašnja politička naivnost dovela do gubitka svih važnih koraka.
Naglasio je da Europska unija i sama ima ozbiljne izazove, od krize liderstva do tehnološkog zaostajanja za ostatkom svijeta, no da je Bosni i Hercegovini ponovno upućena jasna poruka, osobito zahvaljujući angažmanu premijera Hrvatske Andreja Plenkovića. “On se trudi da BiH i dalje ostane na stolu, da ne završi u ladici”, kazao je Čović, dodajući da zemlja nije daleko od ispunjenja obveza.
Podsjetio je da je za napredak dovoljno usvojiti dva zakona, imenovati glavnog pregovarača i prihvatiti plan, što je, kako je rekao, moglo biti urađeno još prije dvije godine. Umjesto toga, političke blokade usporile su proces, a time je bošnjačka politika, smatra, dala dodatne argumente Banjaluci da osporava europski put BiH. “Umjesto da pokažemo jesmo li napravili išta za ubrzan put Bosne i Hercegovine, u Sarajevu se vode nadmetanja oko toga tko je više dao, Mili ili Draganu, i tako zemlja stoji u mjestu”, poručio je Čović, naglasivši kako u takvom okruženju nitko ne može biti zadovoljan.
Nužan iskorak
Novinar je podsjetio kako je Bosna i Hercegovina nedavno imala pozitivan momentum na svom europskom putu. Naime, u društvu hrvatskog premijera Andreja Plenkovića bili su predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i tadašnji nizozemski premijer Mark Rutte, danas glavni tajnik NATO-a. Kako je istaknuto, takav događaj predstavljao je veliko priznanje za BiH, a i von der Leyen je hvalila predsjedateljicu Vijeća ministara Borjanu Krišto i poteze koje je poduzela izvršna vlast. Međutim, pitanje koje se nameće jest; zar je moguće da na političkoj sceni u BiH ima toliko malo mudrosti, toliko hirova i uskog sagledavanja budućnosti, unatoč svemu što se pruža kao prilika?
Čović je odgovorio kako je “danas evidentno da je tako”, ali se posebno osvrnuo na rad predsjednice Vijeća ministara. “Ona radi nevjerojatan posao. Pokušava održavati sjednice s ministrima koji dobivaju naputke na različite načine i blokiraju gotovo svaku aktivnost, ali i dalje ide naprijed”, kazao je.
Govoreći o spomenutom posjetu, naglasio je da su Plenković, von der Leyen i Rutte tada poslali jasnu poruku BiH. “Vrlo jasno su nam kazali ‘do vas je i uradite ovo, vaš put je europski zajamčen’. Upravo je gospodin Rutte rekao ‘ne mogu ja od svog parlamenta tražiti nešto ako vi niste spremni to uraditi. Dajte, molim vas’, mi smo svi kazali da ćemo uraditi”, rekao je Čović.
Posebno je istaknuo postupak hrvatskog premijera. “Plenković tada nije htio otići u Predsjedništvo BiH, naznačavajući da tamo nema legitimnog predstavnika Hrvata. I to je trebala biti poruka upravo prijateljima koji ovdje osmišljavaju politiku u Sarajevu; čovjek dođe s dva ključna čovjeka iz Europske unije i kaže: ja ne idem tamo jer tamo nema legitimnog Hrvata. Kršite Ustav Bosne i Hercegovine, odluke Ustavnog suda”, naglasio je.
Dodao je i kako se država ne može iznutra rušiti pokušajima da se promijeni povijest ili zanemare žrtve. “Bojim se da su pomiješali neke odnose misleći da će promijeniti povijest. Vidite kako danas svjetsko pravosuđe djeluje kad su u pitanju osobe koje su na različite načine optužene, s njima se intenzivnije pregovara nego s bilo kim drugim. Morate razumjeti kako se vodi globalna politička scena i kako funkcionira politika”, rekao je Čović.
Čović se u Dnevniku PLUS obratio i političkom Sarajevu.
“Pozivam svoje prijatelje, i jedne i druge; i one koji su danas dio vlasti na raznim razinama Federacije, i one koji su dio vlasti u općinama, gradovima, županijama, kantonima, dajte da sjednemo zajedno i napravimo iskorak dok je vrijeme, da ne izgubimo korak u svakom smislu.“
Konstitutivnost je zaglavni kamen, bez nje nema BiH
Na pitanje je li europski put Bosne i Hercegovine kompatibilan s neostvarenim ciljevima iz razdoblja od prije trideset godina, Čović je jasno poručio: „Apsolutno nije. Je li to problem? Pa naravno. Ako smo se opredijelili za Europsku uniju, za NATO savez, onda moramo raščistiti s tim vremenima.“
Dodao je kako se BiH mora suočiti s “zabludama tog vremena, sa željama kako vladati ovim prostorom ili drugima” te da je nužno što prije to razumjeti. “Prošlo je 30 godina, možda je šansa ova jesen, kad će svi obilježavati 30. obljetnicu Daytona. Ali pazite, svak će ga obilježavati iz svog pogleda, što je želio netko, što je stvarna želja, što je duh Daytona. A u osnovi, Dayton je uvijek definirao tri konstitutivna naroda. To je natkrovljujuće načelo je onaj zaglavni kamen. Bez njega ove države nema”, naglasio je.
Čović smatra da bi upravo nadolazeća obljetnica mogla biti prilika da se otvori rasprava o “uređenijoj, funkcionalnijoj i učinkovitijoj BiH na tim načelima”. “Uzmite iskustva Belgije, Švicarske ili neke druge zajednice. Učite od Irske, pa da vidite kako je kod njih bilo, a kako se na kraju moralo sjesti, dogovoriti i žrtvovati neke ambicije ili razmišljanja iz prošlosti na račun vremena koje dolaze ispred nas. Potpuno su drugačija vremena i moramo se njima podrediti, rekao je Čović
Čović neće biti kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH
Na konstataciju novinara kako ipak postoji pragmatičnost u politici Bosne i Hercegovine, što pokazuje i odnos HDZ-a BiH i Trojke na federalnoj razini u usporedbi s državnom, te na pitanje je li situacija u Federaciji stabilna, Čović je poručio: “Činimo sve da ona bude stabilna u svim sredinama u Federaciji. Nije lako, ali se evidentno može.”
Objasnio je da intenzitet razgovora koje vode osigurava dogovore bez većih trzavica. “Vrlo rijetko su bila preglasavanja na Vladi Federacije, ponekad oko nekih težih tema. Ali u osnovi smo dali sebi zadatak i idući tjedan imamo intenzivne razgovore opet na razini Federacije; kako u ova četiri mjeseca do kraja godine osmisliti 2025. i 2026. koja je izborna godina, u funkciji stabilnosti u Federaciji. I vjerujem da ćemo uspjeti”, istaknuo je.
Na pitanje hoće li se na tim sastancima otvoriti i teme s državne razine, poput izbornog zakona, Čović je kazao da izborna kampanja već hvata zamah. “Neki to rade već godinu dana, neki su počeli nedavno, međutim, prerano je. Ovo je maraton i bojim se da oni koji sprintaju u maratonu neće dočekati ciljnu crtu. S te strane se ne opterećujemo”, rekao je.
Dodao je da će HDZ BiH imati svoju klauzuru početkom listopada, točno 12 mjeseci uoči izbora. “Osmislit ćemo našu strategiju i sve ono što trebamo uraditi da dočekamo spremni iduće izbore u različitim varijantama izbornog zakona i odnosa. Ovih dana intenzivno razgovaram o koalicijskom kapacitetu kada su u pitanju druga dva naroda, i u tom duhu ćemo idući tjedan sjesti s jako puno stranaka iz Sarajeva, ali i šire, i razgovarati da vidimo gledamo li na sličan način na vrijeme ispred sebe”, kazao je.
Predsjednik HDZ-a BiH kaže da je cilj da se o ključnim pitanjima razgovara znatno prije izbora, a ne tek nakon njih. “Da znamo želimo li BiH, želimo li europski put BiH i hoćemo li osigurati jedno kvalitetnije uređenje u kojem će se sva tri naroda osjećati dovoljno komotno da mogu nazvati BiH svojom domovinom”, poručio je Čović.
Referirajući se na tvrdnju urednika i voditelja da se već sada spekulira o imenima u bošnjačkom biračkom tijelu koja bi mogla zamijeniti Željka Komšića u Predsjedništvu BiH, te da ni gotovo 99,9% podrške hrvatskog biračkog tijela za Borjanu Krišto nije bilo dovoljno, Čović je istaknuo: “Više od 180.000 glasova za sadašnju predsjedateljicu Krišto bila je jedna poruka hrvatskog naroda. I nikad više to bošnjački narod neće smjeti sebi dopustiti, jer preuzima odgovornost za urušavanje BiH. I to je osnova svega.”
Dodao je kako vjeruje da u bošnjačkoj politici ima dovoljno mudrih ljudi koji će u narednih 4–5 godina razumjeti nužnost dogovora. “Ako voliš BiH, ako si rodoljub ili domoljub, ja kažem; budi ustavni domoljub. Poštuj ustav dok ne napravimo novi. Neki očekuju još da će za nas netko donijeti novi ustav i kazati, to vam je ustav. To nitko neće za nas uraditi. Može nešto visoki predstavnik neku preinaku napraviti, pa vidite kako reagiramo na te preinake. Ali u osnovi moramo razumjeti da tih podvala, tko god miješao karte oko dva člana Predsjedništva u ime bošnjačke politike, neće više prolaziti. To su početne igre, baloni. Vjerujem da ćemo vrlo ozbiljno sjesti i dogovarati se. Naša želja je da imamo kvalitetnog kandidata za iduće izbore i mislim da ćemo ga imati“, poručio je.
Na pitanje hoće li upravo on biti kandidat, Čović je odgovorio: “Sigurno ne. Pa nisam ni prošli put bio, sigurno da ne bude špekulacija oko toga. Ali nam je odgovornost da ponudimo nekoga tko može zastupati politiku hrvatskog naroda, istovremeno i hrvatske politike, ali i politike za BiH na međunarodnoj sceni, i da naravno ima dovoljno autoriteta i iskustava za to unutar BiH.”
Istaknuo je da se HDZ BiH okrenuo mladim ljudima, svježini i novom sadržaju. “Prevažne su te promjene. Onaj koji ne može pratiti, pogotovo tehnološke, zaostat će. Probudit ćemo se jednog dana i vidjet ćemo da netko upravlja iz daleka i našim uvjerenjima, našim osjećajima, našim politikama. To danas sve može biti umjetna inteligencija i sofisticirana tehnologija koja je prati. Mi smo na vrijeme krenuli unutar HDZ-a i to smo posebno istaknuli na obilježavanju 35. obljetnice, da smo se prilagodili i da želimo biti živi organizam”, rekao je Čović.
Dodao je i osobnu opasku: “Ja sam se malo našalio pa rekao ‘oldtimeru je mjesto kao eksponatu u muzeju’. Ali sam isto dodao, što nitko drugi nije čuo, da je naš organizacijski stroj, arhitektura HDZ-a izvrsno sačinjena i da ostavlja prostor mladim ljudima, kreativnima, s inovativnim idejama, da uđu u politiku i prate ovaj proces. Tako da sam siguran da ćemo i kroz HNS to prepoznati na pravi način, bez obzira na to što će u HNS-u biti i onih koji možda razmišljaju drukčije.”
Podsjetio je i na svoje prvo kandidiranje: “Kad sam se prvi put kandidirao 2002. godine, bilo je osam kandidata u ime hrvatskog naroda. Ja bih volio da opet možemo imati osam kandidata, da se bira najbolji; ali da ga bira uistinu hrvatski narod. Da možemo kazati da je legitimni predstavnik hrvatskog naroda. A za to nam treba izborni zakon koji će to omogućiti.”
Neće proći pokušaj o izgradnji narativa o Hrvatima kao “žrtvama”
Na opasku da se zahtjevi Hrvata za izmjenom izbornog zakona u najčešća sarajevskoj javnosti često prikazuju kao isključivo zahtjevi HDZ-a BiH, odnosno da je riječ o „smokvinom listu“ kojim se Hrvati predstavljaju žrtvama, Čović je poručio: “Ja bih volio da nikad više ne zovemo hrvatski narod žrtvom i da smo sve uredili kako je trebalo. To je pokušaj kreiranja takvog narativa. Naravno da neće uspjeti.”
Istaknuo je da je HDZ BiH kroz svoju arhitekturu i organizacijsku strukturu stvoren tako da djeluje decentralizirano, ali i potpuno umreženo. “Možemo otići u svaku općinu, u svaku sredinu, u svaku instituciju; ne samo hrvatskog naroda, i razgovarati na ovim temama. I to narod prepozna, narod ne možete prevariti oko toga”, naglasio je.
Dodao je i kako su danas kanali komunikacije otvoreniji nego ikada prije. “Svatko ima mogućnost biti i svatko stvara informaciju. I ja i vi kad se pojavimo, na određen način kreiramo tu informaciju, bez obzira kako to radimo”, kazao je.
Naglasio je da HDZ ima jasan cilj. “Bez obzira kako će netko postaviti tu našu poziciju, nama je cilj urediti BiH i osigurati jednakopravnost. Najbolje je kroz izborni zakon odmah, jer su izbori za 12 mjeseci”, poručio je.
Dodao je i da bi Hrvati trebali dobiti prostor za politički pluralizam: „Dao Bog da hrvatski narod dobije šansu da ono pluralno, klasično, u smislu višestranačja zaživi. Pa iz HDZ-a se formiralo skoro 15 stranaka s hrvatskim nacionalnim predznakom u zadnjih 30, 35 godina koliko postojimo. Tako da višestranačje imamo, to nije problem.“
Ključno je pitanje, kako kaže, kako to višestranačje uskladiti s predstavnicima druga dva naroda. “Samo je pitanje kako to više stranačko umrežiti ili uskladiti s predstavnicima druga dva naroda da sve skladno funkcionira”, rekao je Čović.
O infrastrukturi i sportu
U završnom dijelu intervjua novinar je istaknuo nekoliko pozitivnih primjera iz različitih županija, poput mjera potpore roditeljima u Županiji Zapadnohercegovačkoj, ulaganja u infrastrukturu, zdravstvo i obrazovanje, te otvorenja prometnica, među kojima i one koja povezuje Ravno s Dubrovnikom.
Čović je naglasio da takvih projekata ima u svim krajevima gdje žive Hrvati u BiH, ne samo u Hercegovini, te da je u tijeku snažan investicijski ciklus koji se provodi u suradnji s Republikom Hrvatskom i Vladom Federacije BiH. Posebno je istaknuo važnost prometnog povezivanja Ravnog s okolicom Dubrovnika, kao i nastavak ulaganja u Središnju Bosnu i Posavinu, poručivši kako želi da se taj intenzitet rada nastavi.
Na kraju je govorio o nogometu, istaknuvši kako je veliki navijač Zrinjskog, iako već dugo ne ide na utakmice uživo. Pohvalio je dosadašnje rezultate kluba, posebno ulazak u skupine Konferencijske lige, naglasivši da je to ogroman uspjeh. Rezultat večerašnje utakmice protiv nizozemskog Utrechta smatra manje važnim od činjenice da se klub etablirao na europskoj sceni.
Dodao je da sport u BiH zaslužuje snažniju podršku, ne samo za Zrinjski, nego i za druge klubove poput Posušja i Širokog Brijega, kao i u drugim sportovima poput košarke i rukometa.
Cijeli intervju pogledajte u nastavku:
