Ilija Cvitanović, predsjednik HDZ-a 1990, u velikom postizbornom intervju za Dnevnik.ba govori o Schmidtovim intervencijama u Izborni zakon, formiranju vlasti u Federaciji i na razini države BiH, potencijalnom mandataru za sastav Vijeća ministara BiH, stanju u Hrvatskom narodnom saboru i tome ima li smisla sa Hrvatski sabor, Željka Komšića, koji je po četvrti put glasovima bošnjačkih birača uzurpirao mjesto hrvatskog člana Predsjedništva BiH, proglasi nepoželjnom osobom.
Gospodine Cvitanović, Hrvatski narodni sabor BiH najavio je da će pokušati osporiti izbor Željka Komšića? Kako to planirate učiniti?
Komšić je osporen, svim relevantnim političkim čimbenicima u BiH i međunarodnoj zajednici je jasno da on ne predstavlja ono za što se kandidirao te kao takav ne može reprezentirati instituciju hrvatskog člana predsjedništva. Dijagnoza je uspostavljena, u razgovoru s mnogim međunarodnim dužnosnicima koji predstavljaju ozbiljne države u međunarodnoj zajednici “fenomen Komšić“ kristalno je jasan. Sada treba uspostaviti terapiju kojom će ta bolest biti uklonjena. Mi ispred HNS-a smo smatrali da je najlakši put kojim će pacijent ići putem ozdravljenja – reforma izbornog zakona, međutim to se nije dogodilo jer organizam nije želio primiti terapiju. Sada je naš zadatak da ili pojačamo aktivnosti ili tražimo drugi model rješenja problema.
Ustavno pravni i politički sustav BiH je nastao u Daytonu i Washingtonu, sporazumima kojima je okončan sukob i koji su potpisale zaraćene strane, država je dobila novi ustav i sasvim drugačiji politički ustroj koji stavlja naglasak na političko predstavljanje tri konstitutivna naroda.
BiH nema građanski ustav, nego je intencija tvorca Ustava u Daytonu bila da tri naroda kroz političke institucije budu adekvatno predstavljena te da izabrani predstavnici Hrvata, Bošnjaka i Srba predstavljaju izbornu volju jednog od ta tri konstitutivna naroda. Komšić je nominalno Hrvat koji je izabran bošnjačkom izbornom voljom na mjesto hrvatskog člana predsjedništva. Dakle, on zauzima mjesto u predsjedništvu mimo volje naroda za kojega je ustavnim rješenjima namijenjena ta pozicija unutar institucije kolektivnog šefa države.
Ta anomalija rezultat je nedorečenosti izbornog zakonodavstva BiH koji treba ukloniti i popraviti. To je vrlo jednostavno rješivo kada bi postojala volja bošnjačkih političkih predstavnika ali oni to ne žele, čime otkrivaju svoje stvarne strategije i želju za dominacijom. Problem nije ne rješiv nego političke elite bošnjačkog naroda ne žele da se riješi. U tom pogledu koristit ćemo sve dopuštene pravne, političke i diplomatske alate kako bi došli do rješenja koji je pravedan i koji će značiti istinsku jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH.
Najbolje bi bilo kada bi političke elite tri konstitutivna naroda mogle postići bazičan konsenzus oko najvažnijih pitanja koji određuju bitne elemente državnosti BiH ali bojim se da to neće ići. Prema mom vlastitom uvjerenju i političkom iskustvu smatram da je najbolji put onaj diplomatski, odnosno pokušati zainteresirati najvažnije svjetske autoritete o budućnosti BiH kao države jer cijeli sustav u BiH je odavno sazrio za jedan ozbiljan redizajn i remont u širem smislu. Sve ovo što mi radimo s “mukom popola“ je krpljenje i popravljanje nečega što se očito neće moći jednostavno i jeftino popraviti.
Uvažavajući sve specifičnosti BiH kao države, imamo tridesetogodišnje iskustvo loše i domaće i strane uprave u BiH, na postojećim temeljima i iskustvima stečenim u miru, probuditi interes međunarodnih, svjetskih autoriteta te izgraditi takav politički i pravni sustav u kojemu se konstitutivni narodi i građani neće osjećati izigrano. U takvim okolnosti “slučaj Komšić“ bio bi školski primjer onako kako ne treba raditi ako želimo državu po mjeri svih koji u njoj žive.
Legitimitet je pretpostavka pravednosti i legalnosti izbora, Komšić to nema i ne može nadoknaditi.
Kako komentirate novo prebrojavanje glasova i da i skoro 20 dananakon izbora nemamo službenih rezultata? Je li SIP odlukom da o prebrojavanju glasova pokazao da je politička, a ne tehnička institucija?
Ne samo da je politička institucija, Središnje izborno povjerenstvo je trebalo poslužiti kao sredstvo, odnosno alat kojim će se ideolozi bošnjačke države poslužiti u projektu političke eliminacije hrvatskog naroda u BiH. Sjetite se poruka nekih radikalnih bošnjačkih političkih krugova koji su otvoreno propovijedali kako treba ovladati SIP-om, a potom i Domom naroda kako bi se eutanazirala hrvatska politika u BiH.
Međutim, koliko god Schmidtove intervencije bile nedovoljne ili bolje rečeno kako iste u cijelosti ne rješavaju pitanje neravnopravnosti hrvatskog naroda, obračun s Hrvatima koji je zamišljen preko SIP-a i Doma naroda neće ići tako jednostavno. Sve ovo naknadno što je uslijedilo u radu SIP-a nisu niti tehničke niti provedbene odluke nego odluke koje zorno pokazuju kako su u službi politike. Nepostojanje makar preliminarnih rezultata izbora nije ništa drugo nego obična lakrdija. Koju razinu profesionalnosti i stručnosti očekivati od ljudi čiji se najistaknutiji članovi posve javno obraćaju i ponašaju kao glasnogovornici nekih političkih stranaka.
SIP je po slovu zakona institucija nadležna za sprovođenje izbornog procesa, u nedorečenosti izbornih rješenja kao i mogućih problema koji bi se mogli pojaviti, a odnose se na samu implementaciju izbornih rezultata, ideja nekih političkih stranaka u Sarajevu bila je da SIP preuzme ulogu zakonodavca koji bi donio takva rješenja trasirajući put za potpunu političku eliminaciju hrvatskih političkih predstavnika. Političkim improvizacijama, a ne sustavnim i cjelovitim rješenjima smo se i doveli u situaciju potpunih blokada i paralize cijelog političkog sustava u državi. SIP tu svakako snosi veliki dio odgovornosti.
Kako ste zadovoljni rezultatima koje su ostvarili kandidati HDZ-a 1990?
U predizbornom periodu, u razgovoru za vašu medijsku kuću rekao sam kako je naša politička agenda s obzirom na to da kao stranka dolazimo iz nacionalnog političkog kruga te s obzirom na izazove s kojim se nosimo kao nacionalna zajednica u BiH ići zajedno kao stranke okupljene u okviru HNS-a na svim onim razinama gdje je naša nacionalna pozicija ugrožena i ranjiva. To je bio naš prilog zajedničkoj borbi za jednakopravnost hrvatskog naroda u BiH, u potpunosti zanemarujući parcijalne usko stranačke interese. Podržali smo zajedničkukandidatkinju za hrvatskog člana Predsjedništva te kandidata za potpredsjednika RS-a, te konstituirali zajedničke liste u onim županijama gdje je to bilo neophodno. Uvažavajući sve ove važne stavke u našem strateškom nacionalnom pozicioniranju ipak nas je limitirao kao stranku, što je vjerujem, uodređenoj mjeri utjecalo i na naš konačan izborni rezultat. Unatoč svemu tome,mi smo kao samostalan politički subjekt u ovoj utakmici ostvarili rast od gotovo30% podrške u odnosu na posljednji izborni ciklus.
Parlamentarna smo stranka na svim razinama, te smo u svim izbornim jedinicama popravili i značajno unaprijedili izborni rezultat, a ponegdje ćemo biti vjerojatno nezaobilazan partner u konstituiranju budućih parlamentarnih većina. Potvrdili smo se kao druga po snazi stranka unutar hrvatskog političkog korpusa iako su neki priželjkivali naš nestanak. Ovaj rezultata koji je obećavajući razumijemo kao kvalitetnu osnovu za budući rast i razvoj stranačke infrastrukture s obzirom na to da Imamo veliko i brojno članstvo osobito mladih i obrazovanih ljudi. Vrijeme ispred nas ćemo iskoristiti da pokažemo kako je moguće političke procese voditi izvan ustaljenih obrazaca tipičnih za naše političko okruženje.
Priželjkujemo nova izborna rješenja gdje ćemo imati kapaciteta slobodno se natjecati i obraćati našim biračima. Koristim priliku također se zahvaliti svima koji su podržali naše izborne liste, a dokazat ćemo kako imamo kapaciteta iznanja izboriti ono što nama kao narodu pripada.
U kojoj mjeri Hrvati mogu biti zadovoljni novim izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik?
Nikako ne možemo biti zadovoljni nametanjem rješenja. Nametnuta rješenja su se rijetko pokazala kao dobra rješenja. Međutim, nešto je valjalo uraditi, od pojave fenomena Komšić 2006. godine mi govorimo o problemu legitimnog predstavljanja, a od uspostave Alijanse i Platforme postalo je jasno da je krajnji cilj takvih unitarističkih politika zapravo eutanazija Hrvata u BiH kao političkog naroda.
Schmidtove intervencije u Ustav i Izborni zakon BiH djelomično rješavaju ovaj problem jer ipak onemogućavaju uspostavu vlasti na entitetskoj i državnoj razini bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda u BiH ali problem sa zloupotrebama i lažnim predstavljanjem još uvijek na cjelovit i sveobuhvatan način nije adekvatno riješen. Ovdje se ne radi o sistemskim, sveobuhvatnim i korjenitim promjenama, prije bih rekao određenim korekcijama ustava i zakona.
Pitanje legitimnog predstavljanja u Predsjedništvu BiH ovime ni na koji način nije tretirano, a kako sam prethodno rekao, taj problem držim veoma značajnim po budućnost države ali i ukupnih političkih odnosa u društvu. Mi možemo biti zadovoljni Schmidtovim intervencijama u toliko što je napokon prepoznat uzrok problema i izvor frustracije hrvatskog naroda u BiH te što su retrogradne snage koje su najavljivale konačan obračun s Hrvatima u BiH zaustavljene. Koliki im pritisak ta spoznaja predstavlja govore i ove najave masovnih protesta ispred ureda OHR-a te prijetnje koje su osobno upućene Visokom predstavniku za BiH. Međutim, sva ta nervoza, poslane poruke, ocijene koje se tiču ovih izmjena u pravcu zadovoljenja principa legitimnog predstavljanja zapravo dužnosnicima Međunarodne zajednice, Uredu OHR-a, predstavnicima stranih veleposlanstava u BiH sugerira jednu vrlo znakovitu poruku – otpora ne bi ni bilo da im nisu poremećeni velikodržavni planovi stvaranja bošnjačke države jer kome može smetati pravo Hrvata da budu legitimno predstavljeni.
Vjerujem kako su Schmidtove intervencije tek otvorile Pandorinu kutiju problema izborne legislative u BiH koji se mora reformirati u skladu s presudama domaćih i inozemnih sudova uz zadovoljenje principa legitimnog predstavljanja u Domovima naroda te Predsjedništvu BiH uz uklanjanje diskriminacije prema pripadnicima manjinskih skupina u pogledu pasivnog biračkog prava.
Hoće li HDZ 1990 biti dio vlasti na razini FBiH?
Mi smo kao stranka kroz partnerstvo u okviru HNS-a kako sam prethodno pojasnio dali svoj obol u očuvanju ukupne nacionalne pozicije hrvatskog naroda u ostvarenju što povoljnijeg izbornog rezultata kako bi se kroz implementaciju kroz institucije političkog sustava mogli izboriti za poziciju te sačuvati mehanizme zaštite kako nam to ustav i zakon propisuju. Dakle, mi smo sasvim sigurno predstavnici hrvatske političke reprezentacije koja u značajnoj mjeri utjelovljuje narodnosni legitimitet. Imamo zajednički legitimitet u okviru HNS-a te samostalni legitimitet na određenim razinama političkog predstavljanja. To bi u praksi trebalo značiti da ćemo imati svoje predstavnike u Klubu Hrvata oba doma Federalnog parlamenta.
Koncept uspostave vlasti ovisit će i od definiranog partnerstva s bošnjačkim strankama kao i o samom načinu formiranja vlasti jer je potrebno zadovoljiti većine u oba doma PFBiH. Spremni smo sudjelovati u formiranju vlasti na entitetskoj i državnoj razini u kapacitetu kojeg kao stranka s hrvatskim predznakom nosimo. Jednako tako očekujemo da će naš doprinos zajedničkoj i u ovom momentu nezamjenjivoj politici HNS-a na adekvatan način biti valoriziran. Kao stranka i samostalan politički subjekt odbacujemo mogućnost suradnje sa Željkom Komšićem i njegovim DF-om, to je uvjet naše participacije u formiranju vlasti na svim razinama.
Očekujete li da će HDZ BiH tamo gdje može i gdje izborni rezultati to jamči uvesti Devedesetku u vlast i na županijskim razinama?
To je više pitanje za političke predstavnike HDZ BiH i njihovo rukovodstvo. Bolje rečeno, to je pitanje za vodstvo Hrvatskog narodnog sabora gdje je HDZ BiH najzastupljeniji jer i na takav način ćemo pokazati koliko je zajedništvo te partnerstvo kroz HNS bilo iskreno, otvoreno te uistinu predstavljalo ideju nacionalne fronte. Negdje ćemo biti nezaobilazan čimbenik pri uspostavi vlasti, a negdje je to moguće napraviti bez našeg učešća.
Kako bilo, uopće nismo opterećeni tim pitanjem jer časno je služiti svom narodu i u oporbi pa s tim u vezi najavljujemo kako ćemo biti čvrsta, jaka i konstruktivna oporba. Međutim o politici zajedništva i okviru koji predstavlja HNS BiH valja razmišljati i u periodu nakon formiranja vlasti.
HDZ 1990 kao nacionalno odgovorna stranka podržala ideju o zajedničkim kandidatima na lokalnim izborima u Srednjoj Bosni, kako smo često potiskivali vlastite političke ambicije kako podijeljeni ne bismo ugrozili ono što nam je kao narodu važno. Kakav ćemo mi imati odnos u budućnosti prema tim pitanjima ovisit će i od spremnosti HDZ BiH da na adekvatan način valorizira naš pristup svemu tome.
Odgovornost mora biti zajednička.
Ove četiri godine mjesto mandatara Vijeća ministara BiH je hrvatsko.Tko bi mogao predložiti Hrvata? Željka Cvijanović možda?
I ovo pitanje će ovisiti o partnerstvu između političkih stranaka koje će biti dogovoreno prigodom formiranja parlamentarnih većina. Mi ćemo morati imati partnerstvo kao neki vid programske koalicije kako bismo osigurali funkcioniranje vlasti i protočnost zakonskih prijedloga kroz oba doma PS BiH, sve drugo neće imati smisla. Tko bi mogao predložiti budućeg mandatara pitanje je forme te ne smatram to posebno važnim pitanjem, neka ga predloži tko god hoće, za mene osobno je važno da to bude osoba koja će biti legitimni hrvatski politički predstavnik.
Uskoro bi trebao biti zakazan i Sabor HNS-a BiH. Što očekujete, hoće li biti nekih konkretnijih poteza ili ponovno vapaj da su Hrvati ugroženi?
Hrvatski narodni sabor je, kako vaše pitanje sugerira vapaj sam po sebi ali je i iskušenje za sve nas. Drago mi je da je 14 političkih subjekata s hrvatskim nacionalnim predznakom smoglo snage i mudrosti okupiti se oko najvažnijihstrateških pitanja za hrvatski narod u BiH. međutim, kako sam i ranije govorio,mi nismo sretni zbog toga što se moramo nacionalno grupirati na takav način, svjesni smo i svih nedostataka koje takav format političkog djelovanja nosi sa sobom ali postigli smo i izborili takvu poziciju da se bez nas neće moći upuštati u bilo kakve političke avanture oko uspostave vlasti.
Mi ćemo imati Sabor HNS- a kako bi svoj sastav prilagodili izbornim rezultatima sukladno Općim izborima 2022. godine, a smjernice, plan rada i konkretne ideje o budućem radu i djelovanju prepustio bih rukovodstvu HNS-a da taj plan i predstavi. HNS je ostvario određene rezultate kada je hrvatska nacionalna pozicija u pitanju pa i ove Schmidtove intervencije rezultat su našeg djelovanja. Kako sam ranije rekao, mi neće odustati od onoga što nam kao narodu po slovu Ustava i zakona pripada i tome ćemo prilagoditi svoje daljnje aktivnosti sve dok u potpunosti ne budu otklonjene zloupotrebe u političkom predstavljanju.
Mnogo što ovisit će i o tome tko će biti ljudi koji će nositi legitimitet unutar institucija političkog sustava BiH. I dalje ćemo zagovarati politički dijalog i težiti kompromisima kako bismo riješili nagomilane probleme jer dogovor je najbolji mogući ishod, kako bi se reklo bolje i mršava nagodba nego debelo sporenje. Nismo niti naivni niti neiskusni, poteza, konkretnih aktivnosti i planova koje ćemo prilagoditi datimokolnosti će biti, a ovisit će od razine spremnosti da se neuralgične točke neravnopravnosti hrvatskog naroda rješavaju na zadovoljavajući način. Mi šutjeti nećemo.
Vjerujete li da postoji šansa da se SDA izbaci iz vlasti na razini Federacije?
Na sjednici Predsjedništva HNS-a BiH smo donijeli zaključak kako ćemo mi tražiti partnerstvo s onim političkim strankama koje će imati legitimitet naroda kojeg predstavljaju. Na bošnjačkoj političkoj sceni došlo je do fragmentiranjapolitičkih stranaka na dva bloka, onaj koji predvodi koalicija stranaka koja jepodržala Denisa Bećirovića te koalicija okupljena oko SDA.
Činjenica je kako je SDA pobjednik izbora unutar bošnjačkog naroda, odnosno da je pojedinačno najveća politička stranka, međutim partner će biti onaj koji uspije osigurati većine u oba doma Parlamenta FBiH. To je ono što mogu reći u ovom trenutku, sve drugo će biti nezahvalno i nekorektno za reći. Uostalom jako teško je predvidjeti kako će teći izbor izaslanika u sastavu Doma naroda FBiH te tko će uspjeti osigurati dovoljno izaslanika koji će podržati buduću Vladu FBiH. Mislim da je jako teško predvidjeti koja će strana imati prednost u tom procesu ali ono što je evidentno jeste da koalicija nasuprot SDA sasvim sigurno ima jači koalicijski potencijal.
Vidjeli smo prethodnih dana kako je postignut sporazum oko sastava Vlade u Bosansko-podrinjskoj županiji, gdje je izbačen SDA iz vlasti. Imam dojam kako kod tih političkih partnera u toj vrlo širokoj koaliciji političkih stranaka postoje čvrste namjere da se s istom matricom pristupi i kod formiranja vlasti na razini FBiH. Mislim kako je odgovor na ovo pitanje zapravo unutarbošnjačka stvar i ovisna je od raspleta događaja unutar ta dva politička bloka.
Koliko bh. Hrvati mogu biti zadovoljni angažmanom Vlade Hrvatske i njenog predsjednika Andreja Plenkovića?
Činjenica je kako su Schmidtove intervencije rezultat svih naših napora koji su godinama ulagani kako bi se riješio problem neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH te zaustavio pokušaj njegovog dekonstituiranja i svođenja na poziciju nacionalne manjine.Svo vrijeme smo naglašavali kako su permanentne političke krize u BiH rezultat neriješenih nacionalnih pozicija tri konstitutivna naroda u BiH. Hrvati kao najmalobrojniji narod su cijela desetljeća bili na udaru vodećih nacionalnih politika bošnjačkog naroda koji su obračun s Hrvatima shvaćali kao njihovo strateško nacionalno pitanje ili pitanje od nacionalnog značaja kao etapa u projektu stvaranja bošnjačke države.
Ni dan danas ne mogu razumjeti zašto bi nekome trebao biti problem da Hrvati biraju svoje legitimne predstavnike i da kao takvi budu predstavljeni kroz političke institucije i tijela vlasti u BiH. Čini mi se da su vodeće države Međunarodne zajednice konačno shvatile što su to glavni problemi unutar BiH te što su naši zahtjevi koje godinama iznosimo i od kojih nećemo odustati. Uz političke predstavnike Hrvata u BiH na problemu “internacionalizacije hrvatskog pitanja u BiH“ uložen je ogroman diplomatski napor svih relevantnih institucija Republike Hrvatske. Na tom pitanju Andrej Plenković, predsjednik hrvatske Vlade je snažno radio i lobirao još dok je bio europarlamentarac.
Ovo što je napravljeno i što se postiglo sa Schmidtovim intervencijama, iako sam ranije rekao kako nije dovoljno ili bolje rečeno ne predstavlja cjelovito rješenje kojimse uklanjaju svi elementi neravnopravnosti hrvatskog naroda u BiH, ne bi bilo moguće postići bez snažne podrške iz Zagreba. U tom smislu bilo bi uistinu s naše strane malodušno tvrditi da “netko prodaje maglu“ hvaleći Schmidtova rješenja. Primjerenije ali i točnije bi bilo reći kako je s ovim rješenjima napravljen stanovit i značajan iskorak u popravljanju ustavno-pravne pozicije hrvatskog naroda u BiH ali taj posao još uvijek nije završen. U nastavku tih aktivnosti i dalje očekujem podršku Vlade RH i premijera Plenkovića koji dobro razumije naš problem ali i svih drugih institucija kako bi “hrvatsko pitanje“ stavili ad acta.
Očekujete li da će Sabor Republike Hrvatske proglasiti Komšića nepoželjnom osobom?
Teško mi je odgovoriti na to pitanje, ne zato što smatram da ne bi trebalo proglasiti Željka Komšića “personom non grata“, nego zato što mislim da nije vrijedan da se na poseban način institucije RH njime bave jer njemu osobno i politici koju zastupa ne treba davati poseban značaj.
On kao politička pojava postoji zbog antagoniziranja naroda kojemu pripada. Na sreću ili ne sreću, zahvaljujući njemu, demaskirana je politika koja pod krinkom građanske ideje pokušava ostvariti ideju bošnjačke države. U tom pogledu, a osobito zbog retorike kojom se služio on i njegovi stranački poltroni usmjerenu protiv Republike Hrvatske i njenih institucija, predsjednika Vlade i države te konstantnih političkih poruka kojim etiketira RH i Hrvate u BiH kao sljedbenike ustaško-nacističke ideje i politike UZP-a definitivno zaslužuje biti proglašenpersonom non grata. Međutim, njegova politika živi i egzistira na krilima takvih poruka i činjenici da postojeća ustavno-pravna rješenja u BiH dopuštaju grube zloupotrebe u političkom predstavljanju.
Kada takve mogućnosti ne bi postojale on bi bio obična voštana figura bez ikakvog političkog značaja jer je njegova politika bez sadržaja.
Mnogi bošnjački intelektualci smatraju da je Komšić potkapacitiran obavljati dužnost predsjednika države te da u sređenim okolnostima vjerojatno nikada ne bi došao u priliku da to radi. U tom smislu, ponovit ću, politička pojava Željka Komšića je izraz jedne osmišljene politike pripremljene u najznačajnijim bošnjačkim institucijama, čiji je cilj bio obračunati se s Hrvatima kao političkim faktorom u BiH.
Ono što bošnjačka politika ne može shvatiti, Željko Komšić je najviše štete donio BiH. Hoće li Sabor RH Komšića proglasiti nepoželjnom osobom, manje je važno jer njegovo proglašenje nepoželjnim u praksi ne znači mnogo, ono što je važno jeste da institucije RH shvate da je “slučaj Komšić“ antihrvatski projekt kojega će povijest našeg naroda obilježiti za sva vremena kao nekoga tko je kvislinški sudjelovao u majorizaciji naroda čije ime nosi. Ako Sabor RH Komšića proglasi nepoželjnom osobom onda Stjepanu Mesiću i sličnim čiju pamet Komšić nosa treba suditi za veleizdaju nacionalnih interesa.
