Rast plaće ne prati poboljšanje demografskih pokazatelja, pa je tako u svibnju 9 od deset županija nastavilo bilježiti negativni prirodni prirast. Ipak, Zapadnohercegovačka županija nastavlja biti primjer drugima kada govorimo o demografiji
Nakon prva tri mjeseca ove godine u kojima je došlo do kontinuiranog pada broja zaposlenih u Federaciji BiH, od travnja je primjetan blagi oporavak na tržištu rada, a o tomu svjedoče i posljednji zbrojni podaci Federalnog zavoda za statistiku prema kojima su u tom entitetu u svibnju bile 546.452 zaposlene osobe, piše Večernji list BiH.
To je vidljiv rast u odnosu na ožujak, kada je zabilježen i najveći pad broja zaposlenih, odnosno 543.165. Uz ovu dinamiku i pod uvjetom da se nastavi porast, ovu ćemo jesen dočekati s brojkom koja bi se mogla približiti broju zaposlenih s kraja protekle godine (551.842). Upravo ovaj oporavak tržišta rada pokazuje kako je domaća poslovna zajednica pronašla način osigurati provedbu odluke Vlade Federacije BiH o najnižoj plaći koja je sada 1000 maraka, a kada se tomu doda i činjenica da je u međuvremenu došlo do pada zbrojne stope doprinosa u ovom entitetu, poslodavci bi trebali imati više prostora za osigurati dodatni rast plaća zaposlenima, ali i održati, pa i unaprijediti produktivnost.
Ipak, jasno je kako će se morati nastaviti reformski proces tržišta rada u Federaciji BiH donošenjem novih zakonskih rješenja jer, kao što je vidljivo, broj isplaćenih mirovina nastavlja porast te su u svibnju bile 458.152, dok je početkom godine taj broj iznosio 456.433.
A podaci o prosječnoj isplaćenoj neto plaći, koja je u svibnju iznosila 1590 KM, otkrivaju i zanimljiva kretanja po pojedinim područjima i oblastima te je vidljivo kako najveća prosječna neto primanja imaju zaposleni u sektoru informacija i komunikacija (2300 KM), sektoru financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja (2217 KM) te u sektoru proizvodnje i opskrbe električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji (2137 KM). Iznos veći od 2 tisuće maraka u prosjeku su ostvarivali i zaposleni u području javne uprave i obrane; kao i obveznog socijalnog osiguranja (2022 KM), kao i zaposlenici u području zdravstvene i socijalne zaštite (2032 marke).
Zaposleni u poljoprivredi imali su prosječnu plaću od 1392 marke, oni u sektoru vađenja ruda i kamena 1794, dok su zaposleni u prerađivačkoj industriji prosječno u svibnju primali 1310 maraka. Kada je riječ o području opskrbe vodom, uklanjanja otpadnih voda, upravljanja otpadom te djelatnostima sanacije okoliša, prosječni iznos mjesečne neto plaće bio je 1411, dok su zaposleni u građevinarstvu ostvarivali prosječno 1272 marke. Nešto veći iznos, i to 1286 maraka, primali su zaposlenici u području trgovine na veliko i na malo; popravka motornih vozila i motocikala, dok su, prema svemu sudeći, najniži iznos prosječne plaće imali zaposleni u području djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i posluživanja hrane (hotelijerstvo i ugostiteljstvo) s prosječnih 1115 maraka. U području prijevoza i skladištenje stanje je bolje, a prosjek mjesečnih primanja iznosio je 1469 maraka, a nešto manje u prosjeku su ostvarivali zaposleni u području poslovanja nekretnina (1404 marke).
U sektoru stručnih, znanstvenih i tehničkih djelatnosti iznos mjesečnih prosječnih primanja u svibnju je bio 1801 marku, dok je prosječna plaća u području administrativnih i pomoćnih uslužnih djelatnosti bila 1389 maraka. Zaposlenici u području obrazovanja u prosjeku su mjesečno ostvarivali neto plaću od 1565 maraka, oni u umjetnosti, zabavi i rekreaciji 1341 marku te zaposleni u području ostalih uslužnih djelatnosti 1606 maraka.
Rast plaće ne prati poboljšanje demografskih pokazatelja, pa je tako u svibnju 9 od deset županija nastavilo bilježiti negativni prirodni prirast. Ipak, Zapadnohercegovačka županija nastavlja biti primjer drugima kada govorimo o demografiji, a dokaz je činjenica da je i u svibnju bila jedina županija u FBiH u kojoj se više ljudi rađa nego što umire.
