Pred monetarnim i financijskim tokovima u BiH velike su promjene koje će osjetiti i veliki broj stanovnika zemlje, a osobito oni koji u svojim mjesečnim bilancama za znatan dio novčanih sredstava imaju zahvaliti izravnim doznakama iz inozemstva. Bit se odnosi na mogućnost ulaska u Jedinstveno područje plaćanja u eurima koje će značiti jeftinije transfere, dok je druga kategorija uspostava platforme za instant-plaćanje koje će omogućiti jednostavniji i brži prijenos sredstava.
Prema podacima koje je Večernji list nedavno dobio iz Centralne banke BiH, jasno se uočava trend porasta novčanih transfera iz inozemstva, a dokaz je podatak kako su u prvih devet mjeseci u novčane tokove BiH putem tekućih transfera unesene 4 milijarde i 146 milijuna maraka, a od toga je najveći iznos išao na osobne transfere, odnosno novčane doznake iz inozemstva, što je u praksi način materijalne, odnosno financijske pomoći iseljenika svojim obiteljima. U istom razdoblju prošle godine taj iznos je bio 3 milijarde i 793 milijuna maraka. Iseljenici su kroz osobne transfere u devet mjeseci 2024. godine poslali doma 3 milijarde i 66 milijuna maraka, dok su u istom razdoblju prethodne godine poslali 2 milijarde i 774 milijuna maraka, što znači kako je, unatoč i dalje prisutnim nepovoljnim kretanjima u ekonomijama Europske unije, dijaspora uspjela poslati 292 milijuna maraka više. Iako još uvijek nema podataka za cjelokupnu 2024. godinu, pod uvjetom da se trend iz prvih pola godine nastavi, moguće je kako bi mogli biti oboreni i godišnji rekordi kada govorimo o ukupnim iznosima tekućih transfera iz inozemstva. Podsjećamo, u 2023. godini zabilježen je do tada najveći iznos, i to 5,26 milijardi KM, a od ukupnog iznosa tekućih transfera na novčane doznake iz inozemstva, odnosno osobne transfere, odnosilo se 3,79 milijardi KM.
Ostali tekući transferi iznosili su 1,48 milijardi KM, od čega se najveći dio, u iznosu od 1,36 milijardi KM, odnosio na mirovine iz inozemstva. Aktivnosti koje provode domaće institucije u zemlji, a napose Centralna banka BiH, trebale bi uskoro rezultirati i znatno jednostavnijim i jeftinijim načinom novčanih transfera. Podsjećamo, Centralna banka Bosne i Hercegovine pokrenula je mehanizam koordinacije u kojem sudjeluju entitetska ministarstva financija, entitetske agencije za bankarstvo, udruge banaka BiH, a sve u cilju pridruživanja Bosne i Hercegovine Jedinstvenom području plaćanja u eurima (Single European Payment Area – SEPA).
Ovim aktivnostima snažnu podršku pružaju Svjetska banka u sklopu projekta modernizacije platnih sustava zemalja zapadnog Balkana, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) i Europska komisija u BiH. Za priključenje SEPA-i potrebno je ispuniti veliki broj uvjeta i kriterija koji su definirani aktima Europske unije. Takvo što donijelo bi brojne koristi Bosni i Hercegovini, njezinoj poslovnoj zajednici, ali i žiteljima, a na prvom mjestu je značajno smanjenje naknada za dolazne i odlazne transfere, što predstavlja izravnu uštedu za korisnike. U tom smislu treba ukazati na procjene Svjetske banke, prema kojima zemlje zapadnog Balkana koje nisu članice SEPA-e plaćaju šest puta veće naknade za prekogranična plaćanja u odnosu na zemlje unutar SEPA-e. Ovo stavlja Bosnu i Hercegovinu u nepovoljan položaj koji se može korigirati pristupanjem SEPA-i, a nije nevažno navesti i kako će plaćanja biti jednostavnija uslijed činjenice da će sva imati jednak format. Važnost SEPA plaćanja za dijasporu proistječe i iz činjenice da iseljeništvo generira, procjene su, oko 10 posto BDP-a Bosne i Hercegovine pa će omogućavanje povoljnijeg transfera doznaka koje dijaspora šalje i koje imaju značajan utjecaj i udio u BDP-u Bosne i Hercegovine donijeti i brojne koristi.
Naravno, drugi vid modernizacije platnih usluga koji će se izravno reflektirati na sve novčane tokove u zemlji je uspostava platforme za instant-plaćanja, a ona će postati operativna u roku od 18 mjeseci od uspostavljanja, koje je predviđeno u idućih nekoliko tjedana. To će, kako je potvrđeno za Večernji list iz Centralne banke BiH, omogućiti provođenje instant-plaćanja u realnom vremenu 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu i 365 dana u godini (24/7/365), dakle i u neradne dane (npr. subota/nedjelja ili u vrijeme praznika). Prednost ovoga platnog sustava ogleda se u brzoj razmjeni novčanih sredstava od platitelja do primatelja plaćanja jer su sredstva odmah raspoloživa na računu primatelja i mogu se koristiti.
Brže, jednostavnije i jeftinije slanje novčanih sredstava nešto je što će imati i brojne pozitivne učinke na cjelokupnog gospodarstvo, a ne samo onaj segment na koji utječe dijaspora. Uostalom, pitanje izravnih stranih investicija jedno je od onih koje u vremenu poremećenih geopolitičkih odnosa zauzima posebno važno mjesto. Naravno, pitanje je usko vezano i uz jačanje gospodarske suradnje na prostoru jugoistoka Europe, a što je osobito važno u svjetlu činjenice da će sustav instant-plaćanja omogućiti plaćanje u svim valutama zemalja sudionica (Albanije, Bosne i Hercegovine, Kosova, Sjeverne Makedonije i Crne Gore).