Prosinac, osim blagdana i praznika, sa sobom donosi i pojavu koja je karakteristična za svako potrošačko društvo, a koja se izražava kroz povećanu kupnju različitih dobara, odnosno značajno veću potrošnju financijskih sredstava za usluge. A u BiH, kao jednoj od zemalja s izraženim iseljeničkim profilom, odnosno značajnim brojem pripadnika dijaspore koji se tradicionalno vraćaju u zemlju u prosincu, bilježi se i pojava u kojoj iseljenici u značajnoj mjeri ojačavaju novčane tokove, a samim tim i ekonomsku sliku BiH, piše portal Večernjeg lista BiH. Uvidom u kretanja prometa evidentiranog preko fiskalnih uređaja u Federaciji BiH vidljivo je kako u prosincu dolazi do značajnog povećanja iznosa potrošnje, a koji varira u usporedbi sa studenim, i to od 393 milijuna maraka u 2019. pa do 553 milijuna maraka, što je zabilježeno u usporedbi prosinca i studenoga prošle godine.
Tekuća potrošnja
To svakako upućuje na nekoliko zaključaka, a prvi je da raste opća potrošnja stanovništva u navedenom mjesecu, dok se drugi krije u činjenici da u tom iznosu značajan udio ima i potrošnja iseljenika, kako ona usmjerena na pomoć obiteljima i kupnju darova ili pak namirnica potrebnih za blagdansku trpezu tako i kroz realizaciju različitih usluga koje su u pravilu jeftinije u BiH u odnosu na zemlje zapadne Europe. U prvom redu treba ukazati na trend koji iz godine u godinu dobiva na zamahu. Naime, uslijed relativno niskih cijena u usporedbi s onima u zemljama zapadne Europe, ali i zapravo iste razine kvalitete usluga, kao i dostupnosti najsuvremenijih tehnoloških rješenja, veliki broj iseljenika boravak u domovini redovito koristi i za posjet stomatolozima, donosi Vecernji.ba. Drugi vid usluga kroz koji se bilježi značajan porast prometa putem fiskalnih uređaja odnosi se na automobilske servise, nabavu guma, dijelova, provjeru stanja motora i slično. Sve navedeno tek je jedan vid sudjelovanja iseljeništva u novčanim tokovima BiH, no dva navedena primjera svakako su reprezentativna kada govorimo o značaju tematike. A brojevi pokazuju mnogo toga. Večernji list imao je uvid u promet koji se bilježi fiskalnim uređajima u Federaciji BiH, a koji je u prosincu prošle godine iznosio 5.360,450.167 maraka, dok je mjesec prije bio 4.807,574.621. Vidljivo je, dakle, značajno povećanje koje prelazi iznos od pola milijarde maraka. Godinu prije, u prosincu 2021., potrošeno je 4.994,887.897, a u studenome 4.396,695.549 maraka, a ako idemo još dalje, ponovno se lako ustanovi značajna razlika u iznosima prometa u navedena dva mjeseca, tako je u prosincu 2020. promet iznosio 3.930,082.194, a studenome 3.401,885.584 marke. Pitanje tekuće potrošnje jedno je od onih koje na prilično izravan način progovaraju o značaju iseljeničkog kapitala u novčanim tokovima Bosne i Hercegovine. No, dijaspora, osim toga, tijekom cijele godine ojačava kućne proračune svojih obitelji koje žive u BiH. Na takav zaključak jasno upućuju podaci Centralne banke Bosne i Hercegovini koji se odnose na transfere iz inozemstva. U 2022. godini, a prema podacima Centralne banke BiH, ukupni tekući transferi iznosili su 4,95 milijardi KM i za 598 milijuna KM veći su u odnosu na 2021. godinu.
Od ukupnog iznosa tekućih transfera, na novčane doznake iz inozemstva odnosilo se 3,58 milijardi KM, a na ostale tekuće transfere 1,37 milijardi KM. Od ukupnog iznosa ostalih tekućih transfera, najveći dio u iznosu od 1,24 milijarde KM odnosi se na mirovine iz inozemstva. Dakle, izravne novčane doznake obiteljima su premašile tri i pol milijarde maraka, a kada se tomu dodaju i mirovine, iznos se bliži onome od 5 milijardi maraka, javlja Vecernji.ba. Koliki će iznosi biti ove godine, u ovom je trenutku nezahvalno prognozirati, no vrlo je lako moguće da će uslijed inflacije, a koju je u zemljama zapadne Europe pratio i rast primanja, biti zabilježeni i nešto veći iznosi tekućih transfera. Osim tekuće potrošnje i transfera, postoji i treći vid ekonomskog utjecaja iseljeništva na gospodarsku sliku Bosne i Hercegovine, a on se ogleda kroz vlastito ulaganje u BiH, odnosno pokretanje biznisa ili pak kroz lobiranje u određenim uspješnim tvrtkama sa Zapada koje traže pogodno tlo za realizaciju novih biznis ideja. Inače, priljev izravnih stranih u Bosnu i Hercegovinu u 2022. godini iznosio je 1,44 milijarde KM, što je, inače, do sada najviši zabilježeni iznos, a za dio ovoga iznosa svakako imamo zahvaliti i naporima iseljeništva.
Za očekivati je kako će u godinama koje dolaze ovaj vid angažmana iseljeništva biti i dodatno naglašen, a na takav zaključak upućuje i činjenica da se unutar BiH sve više provode aktivnosti koje za cilj imaju ojačavanje veze s iseljeništvom, uključujući i izradu registara dijaspore. Naravno, približavanje Europskoj uniji, kao i provedba procesa poput digitalizacije i smanjenja birokratskih prepreka, neki su od elemenata zbog kojih se također očekuje rast iznosa izravnih stranih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu.
