Iako je Zakon o udomiteljstvu u Federaciji BiH u primjeni više od šest godina, broj djece koja, umjesto u obiteljima, odrastaju u ustanovama još je uvijek velik. Ipak, u ovom bh. entitetu situacija je, izgleda, prilično povoljnija nego u Republici Srpskoj.
Prema ranije objavljenim podacima, u 2021. godini u Federaciji BiH broj udomiteljskih obitelji iznosio je 248, u 2022. godini 316, dok se u 2023. godini taj broj popeo na 441. Iz navedenog je vidljivo kako od početka provedbe Zakona o udomiteljstvu broj udomiteljskih obitelji odnosno udomitelja u Federaciji BiH kontinuirano raste, dok se u Republici Srpskoj u posljednje vrijeme dogodio pad odnosno sve je manje onih koji se odlučuju na takvu vrstu brige o djeci bez roditeljske skrbi.
Kako su potvrdili za Nezavisne novine iz Centra za socijalni rad Banja Luka, potreba za udomiteljskim obiteljima raste iz godine u godinu, a trenutačno je u takvim obiteljima oko 50 djece. Navode kako je u Centru više zastupljeno srodničko udomiteljstvo, što se odnosi na situacije kada članovi šire obitelji preuzimaju brigu o djetetu umjesto bioloških roditelja.
– Ta vrsta udomiteljstva ima svoju posebnu dinamiku i prednosti, kao što je održavanje veza s obiteljskim podrijetlom, a djeca već poznaju svoje srodnike i imaju sigurnu bazu. Međutim, važno je da se i u takvim situacijama osigura zaštita djeteta i stvore uvjeti za pravilan rast i razvoj – naglasili su iz ovog centra. Iako je situacija u Federaciji BiH bolja, još uvijek nedostaje veliki broj udomitelja, zbog čega je prije više od godinu dana pokrenuta inicijativa za izmjene i dopune Zakona o udomiteljstvu. Iako u većim županijama resorna ministarstva i centri za socijalni rad prepoznaju i razvijaju sustav udomiteljstva u skladu s raspoloživim programima i proračunom, postoje županije, gdje je registriran minimalan broj udomiteljskih obitelji, a potrebe su velike, osobito u hitnim slučajevima izuzimanja djeteta iz obitelji ili napuštanja djeteta.
Naime, djeca do tri godine zakonom se prepoznaju kao djeca koja se smještaju u udomiteljske obitelji, ali unatoč tome, u ustanovama su i dalje kapaciteti u odjelima za bebe puni. Kako se navodi u inicijativi za izmjenu zakona, koju je potpisalo 28 zastupnika, niz je razloga za nedostatak zadovoljavajućeg broja udomiteljskih obitelji, a jedan od ključnih je nedostatak podrške i monitoringa udomiteljskoj obitelji nakon prijama djeteta. Posebno unatoč činjenici da je srodničkih/udomiteljskih obitelji najveći broj dosad u Federaciji BiH, problem je s premalim brojem specijaliziranih i hitnih udomiteljskih obitelji koje, uz stručnu obuku i podršku, mogu odgovoriti na dodatno izazovne potrebe djeteta u obiteljskom okruženju.
U cilju poboljšanja u ovoj oblasti, odnosno osnaživanja instituta udomiteljstva, federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić imenovao je radnu skupinu za rad na izmjenama i dopunama postojećeg zakona. Jedna od ključnih točaka izmjena je, kako su naveli iz resornog ministarstva, jačanje i promocija specijaliziranog i hitnog udomiteljstva, što će omogućiti bržu i učinkovitiju reakciju na potrebe djece koja se nalaze u iznimno teškim situacijama. Dodatno, promocija udomiteljstva iziskuje posebnu pozornost u cilju privlačenja novih udomitelja i osiguranja kontinuirane podrške djeci bez roditeljske skrbi.
Izmjene zakona trebale bi doprinijeti osiguranju stabilnijeg i sigurnijeg okruženja za djecu u udomiteljskim obiteljima te smanjiti i prevenirati smještaj djece bez roditeljske skrbi u institucije trajnog zbrinjavanja. Inače, da bi postali hranitelji u Federaciji BiH, kandidati, među ostalim, moraju biti državljani BiH i imati prebivalište u Federaciji, moraju imati radnu i psihičku sposobnost te ne smiju imati ugovor o doživotnom uzdržavanju. Uz navedeno, moraju imati i stan ili potpisan ugovor o podstanarstvu. Nakon ispunjavanja osnovnih uvjeta udomitelji su dužni završiti edukaciju o udomiteljstvu, koju provode certificirani edukatori, a traje 30 sati.
