Federalni dječji doplatak od 2023. godine prošao je put od socijalne naknade ograničenog obuhvata do jednog od najvećih prava iz područja zaštite obitelji s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, priopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.
Mjesečni iznos dječjeg doplatka povećan je sa 113,50 na oko 195 KM, proračun s približno 50 na 228 milijuna KM, dok je broj korisnika povećan s približno 70.000 na gotovo 100.000 djece.
Istodobno su ukinute godišnje obnove prava, uvedena su povoljnija pravila za posebno osjetljive kategorije djece i izrađena studija opravdanosti univerzalnog dječjeg doplatka. Time je otvoreno pitanje koje predstavlja sljedeću moguću fazu reforme: treba li dječji doplatak ostati socijalna naknada koja ovisi o prihodima roditelja ili postati pravo svakog djeteta?
Za tri godine gotovo 30.000 novih korisnika i četiri puta veći proračun
Obitelj koja danas ostvaruje pravo na doplatak za jedno dijete godišnje dobije približno 2.340 KM, a za dvoje djece oko 4.680 KM. Za kućanstva s nižim prihodima to više nije simbolična pomoć, nego redovit dio kućnog proračuna iz kojeg se plaćaju hrana, odjeća, školske potrebe i drugi troškovi odrastanja.
Iznos doplatka utvrđen je kao 19 posto najniže plaće u Federaciji BiH, dok prihodovni cenzus iznosi 40 posto najniže plaće po članu kućanstva. Na taj način iznos prava i granica za njegovo ostvarivanje više nisu zamrznuti na nominalnim vrijednostima koje godinama ostaju iste unatoč rastu troškova života.
Za financiranje dječjeg doplatka u 2026. godini planirano je 228 milijuna KM, u usporedbi s približno 50 milijuna na početku mandata aktualnog ministra Federalnog ministarstva rada i socijalne politike. Istodobno je obuhvat povećan za gotovo 30.000 djece, a broj korisnika rastao je iz godine u godinu.
Jednom priznato pravo više se ne obnavlja svake godine
Jedna od najvažnijih promjena pokrenutih od 2023. godine bilo je ukidanje godišnje obnove, među roditeljima poznate kao revizija dječjeg doplatka.
Roditelji su ranije morali svake godine ponovno prikupljati dokumentaciju i podnositi zahtjev iako se okolnosti u obitelji često nisu mijenjale. To je stvaralo gužve u centrima za socijalni rad, usporavalo obradu novih zahtjeva i roditelje izlagalo ponavljanju istog administrativnog postupka.
Izmjenama zakona utvrđeno je da priznato pravo traje dok dijete i obitelj ispunjavaju propisane uvjete, najdulje do 18. godine života djeteta. Nadležne službe jednom godišnje provjeravaju ispunjenost uvjeta službenim putem, bez obveze roditelja da iznova dokazuju podatke koje institucije već posjeduju.
Na taj način dječji doplatak je iz prava koje je praktički iznova priznavano svake godine prerastao u stabilniju potporu koja prati dijete tijekom odrastanja.
Bolest i invaliditet djeteta više se ne mjere prihodima obitelji
Tijekom mandata aktualnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića promijenjen je i položaj djece oboljele od malignih bolesti i djece sa stopostotnim invaliditetom prve skupine. Ova djeca danas pravo na federalni dječji doplatak ostvaruju neovisno o prihodima njihovih obitelji.
Raniji model dopuštao je mogućnost da dijete s teškim zdravstvenim stanjem ostane bez doplatka samo zato što prihodi kućanstva neznatno prelaze cenzus. Takav kriterij nije uzimao u obzir troškove liječenja, rehabilitacije, njege, putovanja niti činjenicu da jedan od roditelja često mora ograničiti ili potpuno prekinuti rad kako bi brinuo o djetetu.
Uklanjanjem cenzusa za ove kategorije priznato je da prihod roditelja ne može biti jedino mjerilo potreba djeteta kojem su zbog bolesti ili invaliditeta potrebni stalna njega i dodatna potpora.
Veliki rast, ali tri od četiri djeteta još nisu obuhvaćena
Prema procjenama korištenim u izradi studije o univerzalnom dječjem doplatku, u Federaciji BiH živi približno 395.000 djece mlađe od 18 godina. To znači da postojeći sustav, unatoč povećanju broja korisnika, obuhvaća približno svako četvrto dijete.
Izvan sustava nisu samo djeca iz obitelji s visokim prihodima. Pravo ne ostvaruju ni brojne obitelji koje tek neznatno prelaze cenzus, uključujući kućanstva s dvije niže ili prosječne plaće koja također osjećaju posljedice rasta životnih troškova.
U tome je najveća slabost sadašnjeg modela: obitelj koja ispuni prihodovni kriterij dobiva puni iznos, dok obitelj koja granicu prijeđe za nekoliko maraka ne dobiva ništa. Razlika u njihovu stvarnom životnom standardu može biti gotovo neprimjetna, ali je razlika u pravima potpuna. Sada moramo provjeriti spremnost Federacije da pravo prizna svakom djetetu – smatra ministar Delić.
Dječji doplatak više se ne promatra samo kao socijalna pomoć
Nakon povećanja iznosa, proračuna i broja korisnika te izmjena kojima su ukinute godišnje obnove i uvedena prava bez cenzusa za posebno osjetljivu djecu, u Ministarstvu je otvorena rasprava o univerzalnom dječjem doplatku.
Na inicijativu ministra Delića, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u suradnji s UNICEF-om pokrenulo je izradu studije opravdanosti univerzalnog dječjeg doplatka, koju je pripremio Institut Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu. Studija je završena i predstavljena u Parlamentu Federacije BiH, čime je ova ideja prvi put dobila stručnu analizu mogućih modela, obuhvata i financijske održivosti.
Univerzalni doplatak podrazumijevao bi da osnovno pravo pripada svakom djetetu bez provjere prihoda njegovih roditelja. Sustav bi istodobno mogao zadržati dodatnu potporu za djecu koja odrastaju u siromaštvu, djecu s invaliditetom, djecu bez roditeljske skrbi i druge posebno osjetljive kategorije.
● Takav pristup dječji doplatak više ne bi tretirao isključivo kao pomoć siromašnim obiteljima, nego kao ulaganje društva u odrastanje, zdravlje i obrazovanje sve djece – naglašava Delić.
Studija je završena, politička odluka tek slijedi
Uvođenje univerzalnog doplatka podrazumijevalo bi višestruko veći broj korisnika, zbog čega su dogovor Federacije i kantona te stabilan model financiranja ključni preduvjeti reforme. Potrebno je odrediti visinu osnovnog doplatka, način dodatne zaštite najranjivije djece i raspodjelu financijskih obveza između različitih razina vlasti.
Završena studija zato ne znači da je univerzalni doplatak već uveden. Ona predstavlja stručnu osnovu na kojoj Vlada, Parlament i kantoni trebaju donijeti odluku.
Ipak, promjene provedene od 2023. godine pokazuju razmjere dosadašnje reforme: iznos dječjeg doplatka povećan je za više od 70 posto, proračun više nego učetverostručen, obuhvat proširen za gotovo 30.000 djece, ukinute su godišnje obnove, a djeci s najtežim oboljenjima i stopostotnim invaliditetom omogućeno je pravo bez cenzusa.
Sljedeći korak zato više nije tehnička izmjena postojećeg sustava, nego odluka o njegovoj suštini: hoće li dječji doplatak i dalje ovisiti prvenstveno o prihodima roditelja ili će Federacija priznati da potpora treba pripadati svakom djetetu.
