“Ovo ima veze s muslimanskim nastojanjem da dominiraju Bosnom i Hercegovinom, da eliminiraju Hrvate, a sada žele eliminirati i Srbe”, izjavio je Dodik. Za njega presuda nije samo pravni akt već i politički udar na Republiku Srpsku
Kako se danima i najavljivalo, Prizivno vijeće Suda Bosne i Hercegovine donijelo je prvoga dana kolovoza presudu protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, kojom je potvrđena prvostupanjska presuda i po kojoj je osuđen na godinu dana zatvora zbog neizvršavanja odluka visokog predstavnika. Uz to, izrečena mu je mjera sigurnosti zabrane obavljanja dužnosti predsjednika Republike Srpske na razdoblje od šest godina. Ova presuda izazvala je niz reakcija i otvorila brojna pitanja o političkoj i pravnoj stabilnosti BiH, kao i o daljnjoj političkoj budućnosti Milorada Dodika. Iako se prvotno smatralo da je Dodiku zabranjeno samo angažiranje na poziciji čelnika Republike Srpske, što je zabuna do koje je dovelo prvo priopćenje Suda BiH, drugim je navedeno kako je obujam “mjere” mnogo širi. Odmah nakon objave presude čelnik RS-a Milorad Dodik održao je konferenciju za novinare u Banjoj Luci, gdje je jasno izrazio nezadovoljstvo i najavio kako odbija presudu, smatrajući je političkom. U svom govoru Dodik je izjavio da je odluka “očekivana”.
“Ne postoje Sud i Tužiteljstvo BiH, a ni visoki predstavnik. Baksuz koji se zove Christian Schmidt napravio je apsurd. Argumentacija se naša ne uvažava. Riječ je o čistoj političkoj volji i odluci. Sud BiH je politički sud”, rekao je Dodik. Time je dao naznačiti i sljedeće korake koje će poduzeti vlasti ovoga entiteta, izražavajući sumnju u neovisnost i nepristranost Suda BiH, koji, prema njegovim tvrdnjama, postupa pod političkim utjecajem “muslimanskih političara i Europske unije”. Dodik je nastavio tvrdeći da je presuda posljedica političke volje i da su njezini korijeni u pokušaju eliminacije srpske političke moći u Bosni i Hercegovini.
“Ovo ima veze s muslimanskim nastojanjem da dominiraju Bosnom i Hercegovinom, da eliminiraju Hrvate, a sada žele eliminirati i Srbe“, izjavio je Dodik. Za njega presuda nije samo pravni akt već i politički udar na Republiku Srpsku. Dodik je zatim iznio ozbiljnu optužbu prema Europskoj uniji, optužujući visoke dužnosnike EU-a, kao što su voditelj Izaslanstva EU-a u BiH Luigi Soreca i povjerenica za proširenje Marta Kos, za orkestriranje političkog procesa koji je doveo do presude. “Mi nismo bez alternative. Ja ću uvijek uraditi ono što je najbolje za RS”, izjavio je Dodik, naglašavajući svoju opredijeljenost za odbijanje svih političkih pritisaka. On je također jasno najavio da neće dopustiti izvanredne izbore za predsjednika Republike Srpske jer smatra da bi to bila politička promjena koja se nameće sa strane, u suprotnosti s voljom naroda Republike Srpske. Također je nagovijestio zaustavljanje svih procesa povezanih s Europskom unijom.
Na sličan način progovorili su i njegovi bliski suradnici Željka Cvijanović i Nenad Stevandić. S druge pak stranke, njegov odvjetnik Goran Bubić najavio je nastavak pravne borbe. Najprije traženjem privremene mjere od Ustavnoga suda BiH da zaustavi izvršenje odluke Suda BiH, a zatim i žalbom prema ovome sudu, kao i Europskom sudu za ljudska prava. A upravo je Europska unija, koju je Dodik prozvao, “primila odluku k znanju”. Europska unija, kroz Europsku službu za vanjsko djelovanje (ESVD), izdala je službeno priopćenje u kojem je navela da se ta odluka mora poštovati. EU je pozvao sve strane u BiH na priznavanje neovisnosti i nepristranosti suda i na provođenje presude. Gotovo identično zvučalo je i Veleposlanstvo Ujedinjenog Kraljevstva u Sarajevu, pozivajući na poštivanje odluke Suda u potpunosti. Veleposlanik Julian Reilly istaknuo je u objavi na društvenoj mreži X: “Presudu Suda treba poštovati u potpunosti”, naglašavajući značaj provedbe presude za daljnje jačanje demokratskog sustava u BiH.
Predsjednik RS-a Milorad Dodik izrazio je očekivanje da će ga podržati čelnik Srbije Aleksandar Vučić, a on je odmah sazvao Vijeće za nacionalnu sigurnost. Najavio je Dodik i da će pisati američkom predsjedniku Donaldu Trumpu te ruskom kolegi Vladimiru Putinu, a odmah je na svome X profilu objavio Trumpove riječi u kojima je pozvao da ga se prestane progoniti. Usporedio je svoj slučaj s Trumpovim i naveo kako se ima ambicija presuditi svim Srbima. Prva potpora izvana stigla je iz Mađarske. Péter Szijjártó, mađarski ministar vanjskih poslova, također se oglasio na društvenim mrežama, gdje je istaknuo kako je Dodik demokratski izabran lider i da je potrebno razgovarati sa svim liderima na zapadnom Balkanu. “Vrijeme je da svi shvate da poanta nije da se priča o izabranim liderima na zapadnom Balkanu, već da se razgovara s njima”, kazao je Szijjártó, dodajući da je Dodik prijatelj Mađarske. Očekivano, u Sarajevu je pozdravljena odluka Suda BiH. Probošnjačke političke stranke navele su da to predstavlja važan korak prema očuvanju ustavnog poretka BiH i sustavnoj borbi protiv antidaytonskih politika. Elmedin Konaković, čelnik stranke Narod i pravda, koja je ranije najavljivala mogućnost organiziranja prosvjeda u slučaju oslobađajuće presude, reagirao je na društvenim mrežama uz narodnu poslovicu: “Veži konja gdje ti aga kaže”. Stranka Naša stranka, koja je još uvijek u koaliciji sa SNSD-om na državnoj razini, također je reagirala na presudu. Edin Forto, predsjednik stranke, izjavio je da presuda u potpunosti diskvalificira Milorada Dodika kao bilo kakvog sugovornika:
“To trebaju znati svi oni koji su u Dodiku do danas gledali političkog partnera i nekoga s kim treba voditi dijalog”. Saša Magazinović, šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije (SDP) u Parlamentarnoj skupštini BiH, komentirao je presudu na društvenim mrežama, naglašavajući da je ona početak kraja politike koja misli da je jača od zakona. “Presuda Miloradu Dodiku nije samo pravna već i etička i sustavna poruka da bahatost, prijetnje i rušenje ustavnog poretka imaju cijenu”, napisao je Magazinović, naglašavajući da bi presuda mogla postaviti temelj za daljnje promjene u političkom poretku BiH. Iako je presuda u BiH izazvala niz reakcija, pitanje provedbe presude i daljnjih političkih posljedica ostaje otvoreno. Najavio je to i oporbeni političar iz Republike Srpske Nebojša Vukanović. Naglasio je da će Središnje izborno povjerenstvo morati donijeti odluku o oduzimanju dužnosti Dodiku i raspisivanju novih izbora, što je zakonska obveza nakon presude.
Kako će se razvijati politička dinamika u BiH, ostaje neizvjesno. Presuda predstavlja znatnu političku promjenu jer se sada u BiH postavlja pitanje hoće li i tko biti sljedeći politički lider Republike Srpske i kako će to utjecati na političku stabilnost BiH. Posebice zato što je naknadno iz Suda BiH protumačeno da presuda protiv Milorada Dodika neće ograničiti samo njegovo obavljanje dužnosti predsjednika Republike Srpske, već će, prema pravnim posljedicama osude, prema članku Kaznenoga zakona, “nastupiti i šira zabrana političkog djelovanja”. To će uključivati i ograničenja u obnašanju drugih političkih dužnosti, poput članstva u Predsjedništvu BiH ili drugih sličnih dužnosti. Zakon omogućuje da ove pravne posljedice nastupe automatski, bez potrebe za izričitim izricanjem suda jer proizlaze iz same kriminalne presude. S obzirom na duboke nacionalne i političke podjele unutar BiH, može se očekivati da će presuda Dodiku imati dugoročne posljedice na nastavak propadanja. I to kolektivnog.
