Bosanskohercegovački mljekarski sektor suočava se s jednom od najvećih kriza posljednjih godina. Dok domaće mlijeko stoji neprodano u mljekarama, proizvođači upozoravaju da se farme zatvaraju iz dana u dan, a izlaza iz krize još uvijek nema.
Izvoz potpuno zaustavljen
Potpredsjednik Udruge poljoprivrednika Federacije Bosne i Hercegovine, Nedžad Bićo, upozorava da situacija postaje neodrživa i da su posljedice već vidljive na terenu.
– Stanje na terenu je katastrofalno, iz dana u dan se pogoršava, a to pokazuje i činjenica da se sve više farmi zatvara – rekao je Bićo za “Dnevni avaz”.
Prema njegovim riječima, trenutna količina mlijeka uskladištena u mljekarama dosegla je alarmantnih 20 milijuna litara.
Ključni razlog krize, tvrdi Bićo, je jednostrana zabrana izvoza mlijeka iz Bosne i Hercegovine u Srbiju, uvedena prošle godine.
– Šteta je ogromna. Do svibnja prošle godine iz BiH se u Srbiju slalo oko milijun i pol litara UHT mlijeka mjesečno. Danas je to nula. Dakle, odavde ništa ne ide, a ogromne količine mlijeka ulaze u BiH iz Srbije i prodaju se po dampinškim cijenama – istaknuo je Bićo.
Takav odnos dodatno opterećuje domaće tržište, koje već nije u stanju apsorbirati postojeću proizvodnju. Kapaciteti bh. mliječne industrije, kako navodi Bićo, imaju jasne granice.
– Naša industrija može preraditi oko 270 milijuna litara mlijeka godišnje, a trenutna proizvodnja u BIH je oko 320 milijuna litara. To je ozbiljan višak koji sustav ne može podnijeti – upozorava.
Kako objašnjava, višak mlijeka završava u preradi i skladištima, ali rokovi trajanja ističu, što proizvođačima donosi dodatne gubitke.
Nedostatak reakcije države
Poljoprivrednici smatraju da institucije ne čine dovoljno na rješavanju problema, a odgovornost vide u vrhu državnog odjela zaduženog za vanjsku trgovinu.
– Institucije ne rješavaju problem jer ministarstvo vodi Staša Košarac, koji ne želi kvariti odnose sa Srbijom. Štoviše, pušta njihovu robu u BiH na štetu domaće proizvodnje – tvrdi Bićo.
Dodaje da domaći proizvođači mjesecima traže konkretne korake, ali odgovora nema. Kao jedno od rijetkih mogućih rješenja, Bićo vidi državnu potporu za plasman na nova tržišta.
– Jedino što bi eventualno moglo spasiti sektor jest da država sufinancira troškove prijevoza na nova tržišta. Bez toga naši proizvođači teško mogu biti konkurentni – kaže.
Naglašava da domaća proizvodnja ima kvalitetu, ali bez institucionalne potpore teško može izdržati tržišnu konkurenciju.
Obitelji će ostati bez egzistencije
Bićo upozorava da bi posljedice nečinjenja mogle biti katastrofalne.
– Ako se ništa ne poduzme, farme će se zatvoriti, a cijele obitelji će ostati bez egzistencije. Nakon što se proizvodnja ugasi, teško ju je ponovno pokrenuti – rekao je.
Sve više proizvođača, dodaje, razmišlja o odustajanju, a to bi dugoročno moglo ozbiljno ugroziti prehrambenu sigurnost Bosne i Hercegovine.
