S obzirom na to da se Bosna i Hercegovina još uvijek, unatoč konstantnim pozivima poslovne zajednice i institucija, nije prilagodila skorašnjem mehanizmu Europske unije o oporezivanju proizvoda u čijoj je proizvodnji emitiran ugljik, bh. tvrtkama, a posebno onima koje su izvozno orijentirane, prijeti značajan financijski, ali i udar na konkurentnost na do sada dostignutim tržištima.
Naime, EU priprema CBAM, odnosno poseban porez koji će, ako se ne prilagodimo, bh. tvrtke plaćati prilikom izvoza u neku od zemalja Europske unije te tako financijski osnaživati druge države, a istodobno urušavati vlastitu konkurentnost. Mehanizam prilagođavanje granica ugljika (CBAM) postat će obvezan za EU uvoznike cementa, željeza, čelika, aluminija, gnojiva, električne energije i vodika izvan EU-a, a koji će morati kupovati CBAM certifikate za pokriće emisija CO2. Odnosno, izvoznici će ovu pristojbu plaćati prilikom ulaska svojeg proizvoda u EU, i to zbog korištenja energije zasnovane na upotrebi fosilnih goriva.
Pristojba će se plaćati zemljama u koje se izvozi. Rješenje za BiH je uspostava sustava trgovanja emisijama (ETS), što bi značilo da bi novac ostajao u BiH, a onda bi se mogao koristiti za daljnju dekarbonizaciju, odnosno dodatno ulaganje u obnovljive izvore energije.
Europska unija prepoznala je ulogu medija koji su najglasniji zagovaratelji prilagodbe te kroz svoje tekstove redovito upozoravaju na mogućnost kraha bosanskohercegovačkog gospodarstva ako BiH ne provede navedene reforme.
Europska unija u Bosni i Hercegovini stoga organizira off-the-record brifing za novinare o temi CBAM-a, koji će biti održan 26. lipnja 2025. u Sarajevu, a tom prilikom kratke prezentacije i obraćanja pripremit će Stefano Ellero, šef kooperacija u Izaslanstvu Europske unije u BiH Nikos Tsakalidis, lider tima projekta EU4Energy, te Samra Muratspahić, ekspertica na projektu EU4Energy. Ovoga tjedna na simpoziju EPCG NET 2025. u Budvi upravo se govorilo o posljedicama koje će CBAM imati na gospodarske subjekte te su upućene poruke o tomu što može zadesiti tvrtke od 1. siječnja iduće godine, kada bi spomenuti mehanizam trebao stupiti na snagu.
Istodobno, bosanskohercegovački gospodarstvenici i izvoznici okupili su se prije nekoliko mjeseci na okruglom stolu “CBAM i konkurentnost: Izazovi za bh. gospodarstvo”, zajedno s relevantnim akterima iz javnog i privatnog sektora, regulatornih tijela i industrije, a kako je tada priopćeno iz Američke trgovačke komore u BiH (AmCham BiH), donesena su četiri ključna zaključka koja oslikavaju trenutačno stanje. Prvi od njih glasi kako će bh. izvoznici od 1. siječnja 2026. godine plaćati CBAM namet na proizvode poput željeza, čelika, aluminija, cementa i električne energije jer BiH još nije uspostavila ETS koji bi omogućio alternativni obračun emisija.
– Uvođenje ETS sustava u BiH neće biti moguće do 2026. godine, a plan nadležnih institucija predviđa njegovu uspostavu tek do 2030. godine, što znači da će gospodarstvenici do tada snositi visoke troškove CBAM-a. Nužne su hitne subvencije za gospodarstvenike kako bi ostali konkurentni jer trenutačne reforme nisu išle u korist gospodarstva. Potrebni su regulatorni i financijski mehanizmi podrške – poručeno je pritom uz zaključak kako je potrebno hitno regulirati trgovinu električnom energijom između gospodarskih subjekata kroz zakonsku regulativu.
