Kako Viteški.ba upravo doznaje, Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prije nekoliko trenutaka glasovao je o Zakonu o unutarnjoj trgovini čija je srž uvođenje neradne nedjelje.
Ranije smo objavili da je Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u Prijedlog ovog Zakona u posljednji trenutak ugradila amandman s ciljem omogućavanja općinama i gradovima da ne primjenjuju neradnu nedjelju. “Vlada Federacije Bosne i Hercegovine smatra da je potrebno dodati novi stavak (10) članka 18. kojim se ostavlja mogućnost gradskom/općinskom vijeću da podnese prijedlog Vladi FBiH za donošenje odluke kojom se određuje da prodajni objekti na teritoriji tog grada/općine mogu biti izuzeti od primjene odredbi stavova (1), (2) i (3) istog člana”, navedeno je u obrazloženju Vlade Federacije BiH.
No, pored brojnih „izuzetaka“ koji će i dalje moći raditi nedjeljom, u posljednji trenutak napravljena je dodatna izmjena u Zakonu koja će omogućiti da se zabrana rada nedjeljom za trgovine ne primjenjuje u nekim općinama. Iako je na kraju ovaj amandman uvršten kao prijedlog Vlade FBiH, u pitanju je usvajanje zahtjeva koji je HDZ postavio pred Vladu, tražeći da se pojedini općine izuzmu iz ove odredbe.
Naume u trgovinama u Hrvatskoj je već neko vrijeme zabranjen rad nedjeljom, od čega mnoge pogranične općine u BiH uveliko profitiraju, prije svega u Posavskoj županiji, s obzirom na to da hrvatski državljani iz pograničnog područja na taj dan dolaze u BiH u kupovinu, koja im je ujedno i isplativija zbog nižih cijena.
U konačnici, zastupnici Zastupničkog doma Parlamenta Federacije BiH usvojili su prijedlog zakona o unutarnjoj trgovini uključujući i amandman Vlade s ciljem omogućavanja općinama i gradovima da ne primjenjuju neradnu nedjelju. Ono što preostaje jeste da i Dom naroda Parlamenta FBiH učini isto, nakon čega će ovaj Zakon stupiti na snagu.
Podsjetimo, zakonsko rješenje u vezi s neradnom nedjeljom Federalna vlada je u formi Nacrta utvrdila i uputila u parlamentarnu proceduru u prosincu prošle godine. Oba doma Parlamenta FBiH na sjednicama u travnju i svibnju ove godine prihvatila su Nacrt ovog zakona, a potom je Federalno ministarstvo provelo neophodne javne rasprave.
Predlagatelj u obrazloženju napominje da se novim zakonom dodatno uređuju postupanja i obaveze trgovaca, a na potpuniji način uređuju se i pitanja od značaja za potrošače (odobravanje popusta, prodaja sa sniženom cijenom). Uvodi se i suvremena nomenklatura, te klasifikacija oblika i načina trgovine, kao i novi instituti (posebne tržišne institucije i slično), a s ciljem razvoja tržišne konkurencije i ravnopravnosti trgovaca.
Uređuje se i trgovačka evidencija, praćenje trgovine i tržišta, zaštita potrošača, zatim zabrana ograničenja trgovine i privremene mjere ograničenja trgovine, kao i radno vrijeme u djelatnosti trgovine. S tim u vezi, propisuje se da radno vrijeme prodajnih objekata određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote u ukupnom trajanju od 90 sati tjedno, te da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika. Precizirano je da Vlada Federacije BiH ili resorno ministarstvo odlukom ili uredbom određuje koji su praznici neradni u Federaciji BiH, kao i da se odlukom može odrediti koji su prodajni objekti dužni raditi u vrijeme praznika.
Ove odredbe o radnom vremenu ne primjenjuju se na cvjećarne, pekarnice, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao ni na prodajne objekte koji su unutar ili su sastavni dio željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, groblja i specijaliziranih prodavnica vezanih uz prodaju na grobljima.
Ne primjenjuju se ni na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama i izvan tržnica na malo, kao ni prigodnu prodaju u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, zatim putem elektronskih prodavnica, automata, kao i prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstva.
Odredbe se ne primjenjuju ni u vrijeme proglašenja elementarne nepogode i vanrednog stanja, te u tom slučaju radno vrijeme prodajnih, magacinskih i uredskih objekata određuje Federalna uprava civilne zaštite. Također, propisano je da radno vrijeme dragstora traje od 00.00 do 24.00 sata svaki dan. Novim zakonom se detaljno uređuje i internet prodaja, imajući u vidu njeno sve veće učešće u ukupnom maloprodajnom prometu. S obzirom na to da se razvojem internet prodaje javljaju i određene devijacije uslijed pravno neuređenog stanja u oblasti elektronskog poslovanja i nepreciznih zakonskih rješenja kojima je u minimalnoj mjeri ova oblast regulirana, istaknuto je da je bilo neophodno predvidjeti adekvatne mehanizme kojima će se to ponašanje sankcionirati.
Predložene su i mjere zabrane nepoštenog trgovanja, kao i nadzor. Propisani su prekršaji za povredu odredbi ovog zakona, kao i inspekcijski nadzor nad njihovim provođenjem, te kaznene odredbe. Precizirane su i materijalno-pravne odredbe koje daju konkretna ovlaštenja za preduzimanje upravnih radnji inspektoru u postupku inspekcijskog nadzora nad primjenom odredbia ovog zakona.
