Kandidatkinja HDZ-a BiH za hrvatsku članicu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Darijana Filipović nastavila je u četvrtak predizbornu kampanju u Središnjoj Bosni, gdje je sudjelovala na središnjim stranačkim skupovima u Busovači i Fojnici. Skupovi su održani 24. rujna, najprije u Busovači, a potom u Kino dvorani „Rodoljub“ u Fojnici. Viteški.ba
Izaslanstvo HDZ-a BiH predvodio je predsjednik stranke Dragan Čović, a skupovima su nazočili kandidati i dužnosnici s različitih razina vlasti. Među njima su bili predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara te predsjedatelj Sabora Županije Središnja Bosna Dražen Matišić
Filipović je tijekom dvaju obraćanja naglasak stavila na položaj hrvatskog naroda, ravnopravnost, ostanak mladih i stvaranje uvjeta u kojima obitelji svoju budućnost mogu planirati u Bosni i Hercegovini.
„Moramo mladima dati razlog da ostanu. I kad nas naša djeca budu upitala što smo uradili s onim što smo dobili od prethodnih generacija, da s ponosom i zahvalnošću možemo reći da smo napravili Bosnu i Hercegovinu u kojoj vrijedi ostati“, poručila je Filipović u Busovači.
Govoreći o ravnopravnosti, istaknula je kako zahtjev za ravnopravnim položajem hrvatskog naroda ne znači traženje većih prava u odnosu na druge.
„Kad pričamo o ravnopravnosti hrvatskog naroda, mi ne govorimo o Bosni i Hercegovini u kojoj želimo više u odnosu na druge. Mi pričamo o Bosni i Hercegovini u kojoj nitko nema manje u odnosu na druge“, kazala je.
Na skupu u Busovači govorili su i predsjednica tamošnjeg Općinskog odbora HDZ-a BiH Mirjana Plavčić, Dražen Matišić, Lidija Bradara i Marinko Čavara, a u njihovim obraćanjima dominirale su teme političkog predstavljanja, položaja Hrvata, lokalnog razvoja i ostanka stanovništva.
Filipović je poručila kako Hrvati u Busovači imaju pravo čuvati vlastiti identitet, kulturu i jezik, istodobno gradeći lokalnu zajednicu zajedno sa svojim susjedima.
Kampanja je iste večeri nastavljena u Fojnici, gdje je u Kino dvorani „Rodoljub“ održan drugi skup. Filipović je ondje govorila o budućnosti lokalne zajednice, ali i konkretnim projektima koji se provode nakon teških posljedica poplava iz 2024. godine.
„Budućnost jednog naroda ne čuva se samo onim što govorimo s ovih govornica. Čuva se vrtićem u kojem ima djece, školom u kojoj se uči, poslom zbog kojeg je čovjek spreman vratiti se, cestom koja selo ne drži odsječenim i sigurnošću da mlada obitelj ovdje u Fojnici može planirati svoju budućnost sljedećih 20 godina“, poručila je.
U središtu njezina govora bili su obnova i razvoj Fojnice. Govorilo se o novom kompleksu Osnovne škole „Ivan Goran Kovačić“, dječjem vrtiću i sportskoj dvorani, kao i prometnim projektima te sustavu nadzora vodostaja i zaštite od poplava. Portal um-info.ba
Predsjednik OO HDZ-a BiH Fojnica Branko Stanić govorio je o infrastrukturnim projektima realiziranima tijekom posljednjih godina i stvaranju uvjeta za povratak stanovništva, dok je Matišić govorio o ulaganjima županijske razine u prometnice, obrazovanje, zdravstvo, vrtiće i druge javne sadržaje.
„Ovaj period od izbora do izbora radili smo, kompletan odbor zajedno s našim dužnosnicima na svim razinama, na infrastrukturnim projektima u općini Fojnica. Mislim da nema temeljnog ogranka u kojem nije završen neki od značajnijih projekata. Stvaramo preduvjete za povratak. Ima povratka, nije to masovno, ali ga ima“, istaknuo je Stanić.
Kad takvi projekti prijeđu iz planova prema realizaciji, lokalna razina više nije jedina adresa. Dio odluka, financiranja i odgovornosti prelazi na Županiju Središnja Bosna, osobito kada je riječ o obrazovanju, prometu i javnim sustavima koji moraju funkcionirati jednako u većim središtima i manjim općinama.
O toj je razini govorio Dražen Matišić, predsjedatelj Sabora Županije Središnja Bosna i nositelj liste HDZ-a BiH za Sabor Županije Središnja Bosna, osvrnuvši se na ono što je u proteklom mandatu rađeno u Fojnici, ali i diljem Županije.
„Branko je pričao o onome što smo radili u Fojnici, a ja vam kažem da smo na svakom pedlju Županije Središnja Bosna uradili mnogo: radili na prometnoj infrastrukturi, obnavljali škole i gradili nove, gradili i obnavljali domove zdravlja, gradili i proširivali naše dječje vrtiće, sportska i dječja igrališta te vodili brigu o našim braniteljima, studentima, gospodarstvenicima, poljoprivrednicima i svima kojima je bila potrebna naša pomoć. Najkraće rečeno, i na to sam najviše ponosan – bili smo dostupni svom hrvatskom narodu i to je najvažnije“, kazao je Matišić.
Kod većih ulaganja i obnove nakon nepogoda ni županijska razina nije posljednja. Dio odluka i sredstava traži federalni okvir, osobito kada pojedina općina sama ne može nositi razmjere potrebne obnove ili većih infrastrukturnih zahvata.
„Nije dovoljno znati što treba napraviti. Treba znati kako – kako obnoviti cestu, kako izgraditi školu, kako pomoći nakon poplave i kako povezati Općinu sa Županijom, Federacijom, razinom Bosne i Hercegovine i Republikom Hrvatskom“, dodala je Filipović.
O odgovornosti koja dolazi s federalne razine govorila je predsjednica Federacije Bosne i Hercegovine Lidija Bradara, nositeljica liste za Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine. Govoreći o uvjetima života u manjim sredinama, naglasila je kako mjesto stanovanja ne smije određivati kvalitetu obrazovanja, zdravstvenih usluga ni mogućnosti za rad i obitelj.
„Postalo nam je normalno da nam rastu plaće, da imamo vrijeme za obitelj, da dijete u malom mjestu ima školu kakvu ima dijete u velikom gradu. To je standard koji želimo podizati, jer stabilnost koju Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine gradi sve ove godine nije sama sebi cilj. Ona znači institucije koje rade, gospodarstvo koje može planirati, lokalne zajednice koje mogu ulagati u škole, zdravstvo, digitalizaciju i nova radna mjesta. Ne prihvaćam da to što ste rođeni ili živite u selu ili malom gradu znači da ne možete imati kvalitetan život kakav imaju ljudi u velikim sredinama. Naši ljudi zaslužuju europski standard ovdje, kod svoje kuće“, poručila je Bradara.
Bradara je Fojničanima dala i jedno obećanje: „Obećat ću vam nešto o čemu ove generacije sanjaju godinama – da Uskoplje i Fojnica više neće biti razdvojeni Vranicom. Povezat ćemo se i s Ramom i Hercegovinom, a samim time i sa Splitom. Split će nam tada biti sat i pol odavde. E, to vam obećavam“, poručila je Bradara.
Na državnoj razini pojedinačni projekti otvaraju šira pitanja političke zastupljenosti i mogućnosti da potrebe Središnje Bosne budu prisutne ondje gdje se donose odluke važne za cijelu Bosnu i Hercegovinu.
O tome je govorio Marinko Čavara, dopredsjedatelj Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH i nositelj liste za Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
„Moramo jasno kazati i biti zajedno. Izabrati naše predstavnike u sva tijela gdje će nam jamčiti da imamo slobodu odlučivanja, slobodu predstavljanja i da možemo donositi sve odluke koje su važne za hrvatski narod i za budućnost Bosne i Hercegovine. Vrijedi se boriti za slobodu hrvatskoga naroda, za bolju budućnost svih onih koji žele živjeti u Fojnici i u Središnjoj Bosni i u Bosni i Hercegovini. Vrijedi čuvati zajedništvo, nekad malo i nešto progutati, ali gradit ćemo to zajedništvo za stabilnost i mir svih onih koji žive u Bosni i Hercegovini“, kazao je Čavara.
Kad se sve te razine stave jedna uz drugu, ostaje isto pitanje: što svaka donesena odluka znači ljudima koji ovdje žive. Filipović je u završnom dijelu obraćanja ravnopravnost povezala s pripadanjem, dostojanstvom i budućnošću ljudi u BiH.
„To što je neka zajednica brojčano manja ne znači da su njezina prava manja. To što je neka zajednica brojčano manja ne znači da je njezino dostojanstvo manje. To što je neka zajednica brojčano manja ne znači da njezine ambicije trebaju biti manje. Potpuno suprotno. Ravnopravnost nije matematika. Ravnopravnost u Bosni i Hercegovini nije statistika. Ravnopravnost znači da svaki narod i svaki čovjek zna da pripada ovoj zemlji i da u njoj ima budućnost.“
Govoreći o različitim iskustvima hrvatskoga naroda u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine, Filipović je kazala kako zna da nije isto biti Hrvat u Fojnici i u Hercegovini te da upravo zato ozbiljna i odgovorna politika mora znati slušati i razumjeti različite potrebe.
„Naša snaga mora biti u tome da razumijemo jedni druge – da je moj problem i vaš problem, a vaš projekt i moj projekt. Nikad, ali baš nikad ne smijemo nasjesti na podvale prema kojima se mi, tobože, Hrvati iz Hercegovine i Hrvati iz Bosne razlikujemo, prema kojima smo dva svijeta, imamo različite interese ili smo, ne daj Bože, dva različita naroda. Ne. Imamo iste korijene, zajedničku sadašnjost i budućnost koja ovisi o našem jedinstvu i zajedništvu.“
U završnici se ponovno vratila Fojnici i pitanju što dolazi nakon obnove – ne više samo kako izdržati, nego kako napredovati.
„Naša generacija ima drugačiji zadatak: sačuvati ono što jesmo, popraviti ono što ne valja, izgraditi ono što nedostaje i našoj djeci u Fojnici ostaviti budućnost. I zato, nakon svega što je Fojnica prošla, njezino sljedeće poglavlje ne smije biti priča opstanka. Njezino sljedeće poglavlje mora biti priča o životu“, zaključila je Filipović.
