Zamjenik ministra obrane BiH Slaven Galić nakon promocije knjige o agresiji Srbije i Hrvatske na BiH “Srbija i Hrvatska u međunarodnom oružanom sukobu u Bosni i Hercegovini”, koja je održana u Sarajevu u organizaciji srebreničke udruge “Pokret majke enklava Srebrenica i Žepa” i “Udruženja žrtava i svjedoka genocida” govori kako pokušaj iskrivljenog razumijevanja povijesti i kritika te pristrasnosti kontroverznih stavova iznesenih u knjizi, ponovno dovodi u pitanje pojam konstitutivnosti naroda.
Istaknuo je da BiH ima budućnost jedino kao zemlja tri konstitutivna, ravnopravna naroda i ostalih građana, što su Hrvati dokazali još prije 32 godine kada su svojim masovnim izlaskom na referendum osigurali neovisnost i suverenitet BiH, ali očigledno, svoja prava još uvijek traže, a da nije bilo Hrvata, ne bi bilo ni BiH. I danas, 32 godine poslije, Hrvati pričaju sličnu priču u BiH, tada su bili zagovaratelji puta BiH prema međunarodnom priznanju, sada su predvodnici europskog puta zemlje te najaktivniji zagovaratelji poštivanja ustavnih temelja na kojima je izgrađena, konstitutivnost naroda. Ponovio je i to da pristupni pregovori BiH s Europskom unijom ne bi bili otvoreni da nije Hrvatske.
Republika Hrvatska je među prvim državama koje su međunarodno priznale BiH i koja je imenovala svoga veleposlanika u BiH. Odigrala je ključnu ulogu koja je dovela do promjene vojno-strateških odnosa na ratištu, koji su primorali zaraćene strane na mirovne pregovore i okončanje sukoba. Važno je istaknuti da su međusobni odnosi, tada, između dvije države bili složeni i višeslojni, bez obzira na sve izazove koji su postojali RH je pružala političku, diplomatsku, vojnostratešku i humanitarnu podršku BiH i njenom stanovništvu, dodaje Galić.
Govoreći o Rezoluciji o Srebrenici, koja je usvojena dva dana prije promocije ove knjige, a koju je donijela Opća skupština UN-a, Galić je podsjetio da Hrvatska svoje stajalište temelji na poštivanju međunarodnog prava. Međunarodni sud je još 2007. utvrdio kako je u UN-ovoj zaštićenoj zoni u Srebrenici počinjen genocid zbog čega i jeste iznenađen da je tematika o agresiji Srbije i Hrvatske na BiH sročena u knjigu za trajno sjećanje i na ovakav način.
Ne treba zaboraviti da je BiH prošla kroz turbulentno razdoblje tokom sukoba od 1992. do 1995. godine, što je ostavilo duboke ožiljke na društvo, ekonomiju i politiku zemlje. Danas se suočavamo s nizom izazova, ali i mogućnostima za budućnost, i zbog toga, trebamo se okrenuti naprijed, a ne stajati na raskrsnici između prošlosti protkane sukobima, a posebno prošlosti koja se interpretira na iskrivljenim činjenicama, koje ne daju pravu sliku i istinu o toj povijesti. Trebamo sačuvati povijest onakvu kakva je točno bila i ne dozvoliti da se zaboravi i iskrivi, ali okrenuti se potencijalnoj budućnosti obilježenoj integracijom i reformama koje će nas uvesti u EU i NATO, zaključuje Galić.
