Prekoračenje na računu nešto je što koristi većina građana koji imaju otvoren račun u bilo kojoj banci, a Zakonom je definirano da prekoračenje može biti dopušteno i prešutno.
Upravo zbog ovog prešutnog, 840.000 građana Hrvatske, čija ukupna prekoračenja iznose oko 7,5 milijardi kuna, što je oko 1,9 milijardi KM, se u proteklom periodu našlo u problemu.
Naime, oni su bili u prešutnom minusu, a uopće nisu bili svjesni da to znači da su banke odustale od dopuštenih prekoračenja i počele računati kamatne stope za nedozvoljene minuse. Upravo zbog ovoga, u proteklom periodu je u susjednoj zemlji održan niz sastanaka na najvišem nivou, a guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić tom prilikom istaknuo je kako je HNB 2020. dobio nekoliko prigovora potrošača, nakon čega su ustanovili da je mnogo potrošača brzo migriralo s dopuštenog na prešutno prekoračenje, prenosi Klix.ba.
“Moramo urediti, osigurati jednaku vrstu regulacije proizvoda prešutnog prekoračenja kao što je i dopušteno prekoračenje”, rekao je Vujčić te dodao da su od banaka koje planiraju smanjivati prekoračenja tražili rok od 12 mjeseci za podmirenje duga, a kod većih dugova bit će potreban i duži rok otplate.
S obzirom na to da je i veliki broj građana Bosne i Hercegovine u minusima na računu, tražili su pojašnjenje od Agencije za bankarstvo Federacije BiH o tome da li bi se situacija iz Hrvatske mogla preliti i na naše tržište.
“Zakonski propisi u Republici Hrvatskoj su dali mogućnost dvojnosti kod kreiranja proizvoda i mogućnosti varijanti prekoračenja, gdje je jedan proizvod morao pratiti zakonske odredbe vezane za zaštitu potrošača, a drugi proizvod je bio vezan za zakonske odredbe o unutarnjem platnom prometu. Trenutni problem koji se pojavio u Republici Hrvatskoj je vezan za naknadno ograničavanje i otklanjanje neusklađenosti nastalih zbog dvostrukih pravila. Takvu situaciju ne možemo imati u Federaciji BiH, a cijeneći ranije uspostavljenje principe i obvezu ugovaranja prekoračenja, koja upućuje na kratkoročnu svrhu i opravdanost prešutnih prekoračenja”, kazali su iz Agencije za bankarstvo FBiH.
Pojasnili su i kako se najveće dozvoljeno prekoračenje vezuje za visinu redovnih mjesečnih primanja ostvarenih po računu otvorenom kod banke, što je najčešće ograničeno do visine tri plate ili drugih redovnih mjesečnih primanja.
“Pojedine banke utvrđuju ograničenja i u vidu apsolutnog maksimalnog iznosa te se isti može razlikovati prema vrsti ili rizičnosti klijenta. Banke prate ukupnu zaduženost klijenta i platežnu sposobnost u skladu s važećim podzakonskim aktima agencije, a naročito s Odlukom o upravljanju kreditnim rizikom i utvrđivanjem očekivanih kreditnih gubitaka”, kazali su iz agencije.
