Hadži Muharemova, odnosno Pavlovačka džamija u Fojnici jedna je od rijetkih džamija s drvenom munarom, sagrađena 1682./83. godine (1094. hidžretske godine).
S obzirom na razdoblje gradnje i burnu povijest kroz koju je Bosna i Hercegovina prošla, džamija ima određena manja oštećenja. U međuvremenu su se otvorile rasprave treba li džamiju srušiti ili je konzervirati i prilagoditi današnjim potrebama džematlija.
Zbog toga su upućeni dopisi Rijasetu Islamske zajednice kako bi se još jednom naglasila važnost ove džamije u kulturno-povijesnom smislu. Prof. dr. Haris Dervišević, izvanredni profesor na Katedri za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu, za Hayat.ba govorio je o Hadži Muharemovoj džamiji, istaknuvši kako je dobro što su se u cijeli proces uključili Rijaset, lokalna zajednica i Arhitektonski biro iz Fojnice, na čelu s Adnanom Vehabovićem.
„To je jedini pristup koji bi se i ubuduće trebao slijediti. Ono što treba naglasiti su otvorenost i transparentnost te činjenica da se objekt, budući da sam uključen u zaštitu kulturne baštine, mora sačuvati u svakom obliku – restaurirati, konzervirati i, prema onome što sam vidio u elaboratu, prilagoditi suvremenom dobu bez velikih intervencija“, naglasio je Dervišević.
Podsjetio je kako se u elaboratu navodi i primjer loše prakse, odnosno pristupa, kada je uništena Čaršijska džamija. Tada je srušen stari objekt kako bi se izgradio novi, koji u estetskom smislu nije dosegnuo visoku razinu.„Važno je i to da se, uz ovu Hadži Muharemovu džamiju s kraja 17. stoljeća, na istom lokalitetu nalazio i vjerojatno manji mesdžid, koji nije zabilježen u pisanim izvorima, ali znamo da je postojao. Time imamo kontinuitet svetog prostora, a dosadašnje intervencije rušenja i naknadne gradnje nisu ponudile bolja rješenja“, istaknuo je Dervišević.
Pohvalio je pristup problemu u koji su uključeni stručnjaci za zaštitu kulturne baštine, lokalna zajednica i Rijaset, što pokazuje visoku razinu dijaloga. U peticiji koja kruži društvenim mrežama ponuđena su tri rješenja, a posljednje – rušenje džamije – Dervišević u potpunosti odbacuje.
„Rješenje rušenja džamije odbacujem i mislim da je ono isključeno i u elaboratu. Prvo rješenje je restauracija i konzervacija bez ikakvih, pa ni manjih intervencija ili prilagodbi. Drugo rješenje predviđa minimalne intervencije, poput zatvaranja vanjskog dijela sofa radi prilagodbe, ali s mobilnim rješenjima. Riječ je o staklenim panelima koji se mogu ukloniti i ponovno postaviti, kako bi se tijekom zimskih mjeseci omogućio prihvat većeg broja vjernika“, pojasnio je.Dodao je kako bi u javnosti trebalo pohvaliti lokalnu zajednicu, Arhitektonski biro i Islamsku zajednicu zbog poziva na dijalog u ovom projektu.
Kada je riječ o ovakvim pitanjima, zaključuje Dervišević, najbolji je kompromis između struke i lokalne zajednice. Naglasio je i veliku važnost Hadži Muharemove džamije kao jedne od rijetkih očuvanih džamija s drvenom munarom.
„Ne možemo imati objekt koji je neupotrebljiv – cilj je da se koristi. Drugo rješenje, prema elaboratu, možda je i najprimjerenije. Ovakve džamije su tijekom rata i agresije često rušene, a one predstavljaju pravi duh bosanskih džamija. Džamije s drvenom munarom veliki su doprinos lokalnoj graditeljskoj tradiciji. One nestaju i potrebno ih je sačuvati koliko god je moguće. Ova džamija je jedinstvena ne samo za Fojnicu, nego i za Bosnu i Hercegovinu te islamsku arhitekturu u cjelini.“
