Ono što je jasno u ovom trenutku je činjenica da Bosna i Hercegovina, unatoč percepciji, ima kapacitete za suočavanje sa cyber-prijetnjama, međutim, da bi bili stavljeni u funkciju učinkovite zaštite kritične infrastrukture, nužne su promjene koje bi uključivale pravodobnu razmjenu informacija, ali i mapiranje ljudskih i institucionalnih kapaciteta.
Učestali hakerski napadi kojima javnost svjedoči u posljednjem razdoblju u zemljama okružja jasan su signal za uzbunu i apel institucijama u BiH da ubrzaju procese kojima će ojačati institucionalne kapacitete za borbu protiv kibernetičkih prijetnji, oblika hibridnih izazova koji mogu izazvati ozbiljne poremećaje u nizu segmenata svakodnevnog života.
Semir Dedić, predsjednik udruge “e-Transformacija”, za Večernji list kaže kako se i dalje barata podatkom da se u BiH tjedno događa i 1500 hakerskih napada te kako je nužno raditi na promjenama koje bi uključivale podizanje razine spremnosti za suočavanje s ovim prijetnjama. Potvrdio je kako ova udruga u suradnji s njemačkim GIZ-om radi na mapiranju raspoloživih kapaciteta, što je važan korak u izgradnji otpornosti. A kako bi se stanje unaprijedilo, sustav zaštite ojačao, a koordinacija različitih razina vlasti podignula na višu razinu, podršku pruža i Europska unija kroz projekt “Inovacije i digitalizacija u malim i srednjim poduzećima” u BiH/EU4DigitalSME, koji sufinanciraju EU i vlada SR Njemačke. Krajem prošle godine udruga “e-Transformacija” uspješno je organizirala treći Cyber Security Summit, a tom prilikom usvojeno je šest zaključaka: mapirati raspoložive kapacitete koji mogu doprinijeti povećanju stupnja cyber-sigurnosti i asistirati u slučaju značajnijih cyber-incidenata, pružiti podršku organizacijama i nevladinu sektoru u jačanju kapaciteta cyber-sigurnosti i podizanja svijesti o njoj.
To podrazumijeva i izgradnju novih te unaprjeđenje postojećih kapaciteta za praktični trening i simulacije u oblasti cyber-sigurnosti.
Također, nužno je uspostaviti mehanizme i protokole za razmjenu informacija o cyber-incidentima te poticati standardizirano dijeljenje iskustava proisteklih iz cyber-incidenata, kao i organizirati sveobuhvatno istraživanje koje će omogućiti sagledavanje objektivne slike stanja cyber-sigurnosti u Bosni i Hercegovini i definiranje konkretnih akcijskih planova za unaprjeđenje sveobuhvatnih cyber-sigurnosnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini. U konačnici je potrebno izraditi strategiju podizanja razine kapaciteta cyber-sigurnosti te aktivnije raditi na izradi propisa koji bi regulirali oblast korištenja digitalnih tehnologija i cyber-sigurnosti. Navedeni zaključci osobito su aktualni u svjetlu hibridnih prijetnji kojima svjedočimo u posljednje vrijeme te pokazuju kako sve razine vlasti u zemlji moraju na sustavan način pristupiti ovoj tematici. Naravno, preduvjet učinkovitijeg suočavanja s takvim prijetnjama je ostvarivanje komunikacije i suradnje na svim razinama, ne samo u kontekstu vlasti već i kada govorimo o akademskoj zajednici, kao i organizacijama civilnog društva. Ono što je jasno u ovom trenutku je činjenica da Bosna i Hercegovina, unatoč percepciji, ima kapacitete za suočavanje sa cyber-prijetnjama, međutim, da bi bili stavljeni u funkciju učinkovite zaštite kritične infrastrukture, nužne su promjene koje bi uključivale pravodobnu razmjenu informacija, ali i mapiranje ljudskih i institucionalnih kapaciteta.
Kada govorimo o BiH, do sada je bilo nekoliko medijski eksponiranih slučajeva hakerskih napada, poput blokade servera Parlamenta BiH na jesen 2022. godine ili pak napada na integrirani zdravstveni informacijski sustav RS-a.
