Predsjedništvo Hrvatskog narodnog sabora BiH jučer je održalo proširenu sjednicu kojoj su nazočili i članovi Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora BiH, a na kojoj se razgovaralo o pripremama za održavanje sabora HNS-a BiH koje je predviđeno za subotu, 4. veljače. Predsjedništvo i Glavno vijeće HNS-a BiH razgovaralo je o aktualnim političkim procesima provedbe izbornih rezultata, kao i uspostave izvršne i zakonodavne vlasti po svim razinama sukladno dogovorenom dokumentu “Smjernice, načela i ciljevi u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti za razdoblje 2022. – 2026. godine”. Tom je prigodom čelnik HNS-a BiH Dragan Čović izrazio očekivanje kako će novi saziv Vijeća ministara BiH biti imenovan u srijedu na sjednici Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Formiranje vlasti
Predsjedništvo i Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH pozdravili su skoro okončanje procedure imenovanja Vijeća ministara BiH. Ocijenjeno je kako je brzina formiranja vlasti ozbiljan pokazatelj ozbiljnosti i spremnosti provođenja svih reformskih procesa, ali i stabilizacija političke situacije u BiH. Na sjednici nije bilo riječi o različitim očekivanjima koja postoje oko imenovanja izaslanika za federalni i državni Dom naroda, ali i imenovanja izvršnih vlasti u nekoliko županija te na razini Federacije BiH. – Hrvatski narodni sabor BiH još jednom pozdravlja odluku Europske komisije kojom se Bosni i Hercegovini uvjetno preporučuje status kandidata za punopravno članstvo u Europskoj uniji te se snažno zalaže za europsku budućnost, kao i provođenje ključnih reformi u BiH – navodi se u priopćenju. Predsjedništvo i Glavno vijeće Hrvatskog narodnog sabora BiH na održanoj sjednici razgovaralo je i o održavanju redovitog 11. zasjedanja Hrvatskog narodnog sabora BiH, koje će okupiti predstavnike i izaslanike svih hrvatskih stranaka u Bosni i Hercegovini. Održavanje sabora HNS-a, krovne organizacije hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, održat će se 4. veljače u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače u Mostaru. Na sjednici se raspravljalo o dokumentima koji će biti ponuđeni izaslanicima na zasjedanju Sabora. Dogovoren je dnevni red, poslovnik o radu te se raspravljalo o Deklaraciji HNS-a BiH, demografskoj strategiji Hrvata u BiH te pravilniku o odlikovanju i priznanjima HNS-a BiH. Predstojeće održavanje sabora Hrvatskog narodnog sabora BiH ponovno će okupiti više od 500 dužnosnika izabranih nakon posljednjih općih izbora, nakon kojih je tek djelomično relaksirana situacija. I to ponajprije zahvaljujući intervenciji visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta koji je intervenirao u način biranja izaslanika federalnoga Doma naroda te izmijenio procedure izbora izvršne vlasti i njezino funkcioniranje. O čemu će, kako se i obvezala nova većina na razini Federacije BiH i države BiH, raditi u roku od šest mjeseci nakon uspostave. Najveći je problem ostala činjenica da su Hrvati i četvrti put preglasani te da je ponovno za hrvatskoga člana Predsjedništva BiH glasovima Bošnjaka izabran Željko Komšić.
Upravo ta činjenica te nastavak zauzimanja za druge izborne reforme daju legitimitet za nastavak djelovanja Hrvatskog narodnog sabora BiH. Ovo je tijelo prvi put uspostavljeno uoči parlamentarnih izbora 2000. godine kao odgovor na proces majorizacije hrvatskog naroda u BiH koji je kulminirao nametanjem Barryjevih amandmana na izborna pravila i propise u BiH. Tada je usvojena i Deklaracija o pravima i položaju hrvatskog naroda u BiH. Hrvati sljedeće godine nisu prihvatili nametnutu vlast Alijanse za promjene te su pokrenuli pobunu koja je završila rigidnim odgovorom međunarodne zajednice gašenjem Hercegovačke banke, smjenom i procesuiranjem hrvatskih dužnosnika. Postojanje ove institucije pokazalo je svoje utemeljenje u procesu razgovora o izbornim reformama, izravnom potporom iz Republike Hrvatske te razumijevanjem većeg dijela zapadnih partnera za poziciju Hrvata u BiH. HNS BiH danas čini 14 stranaka koje nastavljaju funkcionirati u ovome zajedništvu do ostvarenja nacionalnih prava Hrvata u BiH.
