Iako je do izbora ostalo više od godinu dana, već se počelo licitirati imenima ključnih kandidata, ponajprije za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, dok je s hrvatske strane poznato kako je čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović odlučio ne kandidirati se za poziciju u državnome vrhu.
Svi ti parametri važni su za političke strategije, opredjeljenja, izračune u pogledu mogućnosti izbora hrvatskoga člana državnoga vrha. Ponajprije stoga što to ne ovisi o raspoloženju u hrvatskome biračkome tijelu, pa čak ono bilo 100-postotno ujedinjeno, nego o procjeni bošnjačke politike hoće li nastaviti s praksom političkog nasilja nad Hrvatima i nametanjem poželjnih kandidata. Za sada jako dobro zvuče najave da bi Bošnjaci mogli ići na više fronta, odnosno s više kandidata, što pak, po zakonu brojeva, daje veće izglede za uspjeh hrvatskome kandidatu. Ali i u tome slučaju važno je da se Hrvati usuglase oko toga, a ne da budu u više kolona. No, taj izračun kod Hrvata ne bi samo uključivao hrvatskog člana Predsjedništva BiH nego i potrebne kompromise oko drugih razina vlasti unutar Hrvatskog narodnog sabora. A koji danas niti je jedinstven niti politički monolitan. Jasno je da će se najveća izborna utakmica u Federaciji BiH voditi između kandidata kojega iznjedri SDA odnosno kojega će ponuditi SDP BiH, a očito je to Denis Bećirović.
Ali ovoga puta bez jasne stranačke baze jer su se stranke koje su 2022. podržavale Bećirovića bitno udaljile od platforme koju je napravila “trojka” – SDP BiH, NiP i NS. U slučaju da takmaci budu Izetbegović i Bećirović, onda se može očekivati najsnažnija moguća polarizacija u kojoj SDA, uz potporu cijele stranačke i vjerske infrastrukture, neće moći kalkulirati razbacivanjem glasova na dva kandidata. Jednoga poželjnog hrvatskog, a drugog bošnjačkog. U takvoj matematici Izetbegović mlađi doživjet će novi poraz od Bećirovića, što bi pak moglo bitno poljuljati njegov položaj u SDA. Čak i unatoč pobjedi na općim izborima 2026., koju ta stranka najavljuje, bila bi to za Izetbegovića osobno Pirova pobjeda. Predsjednik Saveza za bolju budućnost (SBB) Fahrudin Radončić nedavno je gostovao na državnoj televiziji BHRT i potvrdio kako će oporba sigurno izaći s više kandidata za bošnjačkog člana Predsjedništva, što bi moglo dodatno polarizirati situaciju. Prema njegovim riječima, bošnjačke stranke neće ponoviti pogrešku iz prošlih izbora, kada su izašle s jednim kandidatom, što je, po njegovu mišljenju, omogućilo Bećiroviću uspjeh protiv Izetbegovića. – Više se nikada, ali zapamtite – nikada neće dogoditi da oporba izađe s jednim kandidatom, kao što je nas 11 izašlo s gospodinom Bećirovićem protiv gospodina Izetbegovića. Potpuno vam odgovorno kažem, bit će više kandidata – rekao je Radončić, naglašavajući da SDA i SBB neće dopustiti da ostanu bez svog kandidata jer je takva odluka, prema njegovim riječima, štetna za stranku. Iako će SDA sigurno kandidirati svog predstavnika, postoji i mogućnost daljnje podjele bošnjačkog korpusa na više kandidata. Ako se situacija polarizira do te mjere da se poveća broj kandidata, Hrvati bi mogli imati jače izglede za uspjeh jer bi se broj bošnjačkih glasova mogao podijeliti. Čak i ako bi Bošnjaci ponovno preglasali Hrvate i izabrali “njihova” kandidata, strategija Hrvata bila bi da koriste ovaj politički alat kako bi upozorili na nepravedno preglasavanje i kršenje Daytonskog mirovnog sporazuma. Sam Izetbegović izjavio je pak kako je spreman ponovno biti kandidat za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH ako to stranka odluči.
– Ali nemam, što bi naš narod rekao, želje. Nisam nešto posebno željan i volju pod svaku cijenu vratiti se. Također ne bježim od toga – izjavio je Izetbegović, pokazujući da njegova kandidatura nije nužna, ali bi bio spreman preuzeti odgovornost ako SDA to odluči. Izetbegović također ističe kako smatra da je Denis Bećirović jedini legitiman protivnik za ovu poziciju. Iako Izetbegović ne bježi od političke borbe, on je svjestan da bi mogao imati problema u slučaju samostalnog obračuna s Bećirovićem. Ako se “trojka” ponovno okupi oko Bećirovića, SDA će imati vrlo tešku situaciju jer bi se glasovi mogli podijeliti među više kandidata, što bi smanjilo šanse za jednog kandidata, poput Izetbegovića, da pobijedi. S druge strane, Željko Komšić, koji je četiri puta biran za hrvatskog člana Predsjedništva, ponovno je izabran zahvaljujući bošnjačkim glasovima. Ovo je stvorilo dugoročne političke tenzije između Bošnjaka i Hrvata, koji smatraju da je Komšićev izbor nelegitiman. Dragan Čović, predsjednik HDZ-a BiH, već je najavio kako se neće kandidirati za hrvatskog člana Predsjedništva na predstojećim izborima. – Sigurno ne. Pa nisam ni prošli put. Sigurno da ne bude špekulacija oko toga – izjavio je Čović u intervjuu, naglašavajući da je pitanje legitimiteta presudno za politički opstanak Hrvata u BiH. Do izbora je ostalo još godinu dana te su moguća nova preslagivanja. Na svim stranama.
