Hrvatski politički predstavnici iz Bosne i Hercegovine, zastupnici i izaslanici Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) i Hrvatskog narodnog sabora (HNS), uputili su pismo europskim dužnosnicima u kojem upozoravaju na ozbiljno narušavanje demokratskih i ustavnih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini, piše Večernji list BiH.
Ovo pismo odaslano je kao reakcija na usvajanje Zakona o plinovodu “Južna interkonekcija Bosna i Hercegovina – Republika Hrvatska” u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH, protivno volji legitimnih hrvatskih političkih predstavnika. Pismo, adresirano na čelnike Europske unije – Ursulu von der Leyen, Robertu Metsolu i Antónija Costu – naglašava problem preglasavanja Hrvata u donošenju ključnih odluka, što su hrvatski zastupnici i ministri ocijenili kao grubo kršenje demokratskih i ustavnih načela. Također, u pismu je jasno istaknuta potreba za zaštitom političkih interesa Hrvata, koji su i građani Europske unije, u okviru složenog političkog sustava Bosne i Hercegovine.
Hrvatski predstavnici u pismu su iznijeli tvrdnje da je Zakon o plinovodu usvojen bez političkog i institucionalnog dijaloga, ignorirajući stavove legitimnih predstavnika Hrvata u BiH. Posebno su naglasili ulogu Stranke demokratske akcije (SDA) koja, iako nije dio parlamentarne većine u Federaciji BiH, stoji iza ovog zakona. Prema njihovim riječima, ovakvo ponašanje podržano je od nekih međunarodnih aktera, uključujući veleposlanika SAD-a u BiH Michaela Murphyja, čime je dodatno narušeno povjerenje među narodima u BiH.
Pismo upozorava na činjenicu da je zakon donesen bez potrebne transparentnosti i da bi njegova provedba, kako je trenutačno zamišljena, bila povjerena tvrtki BH-Gas iz Sarajeva. Hrvatski zastupnici smatraju da bi ovaj strateški projekt trebao odražavati interese svih naroda u Bosni i Hercegovini, dok trenutačni model ignorira legitimne zahtjeve hrvatske strane.
Na ovakav rasplet ranije je reagirao i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Premijer je naglasio kako Hrvatska snažno podržava energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine putem Južne plinske interkonekcije, ali smatra da se pri realizaciji ovog projekta moraju uzeti u obzir interesi hrvatskog naroda u BiH. Plenković je nakon susreta s predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem istaknuo kako je Vlada Republike Hrvatske osigurala preduvjete za realizaciju projekta Južne plinske interkonekcije, čime bi plin iz LNG terminala na Krku bio dostupan Bosni i Hercegovini. Međutim, dodao je kako nije prihvatljivo da se Hrvate preglasava u procesima donošenja zakona te da takva praksa narušava temeljna načela demokracije i ravnopravnosti.
– Svako nametanje nije dobro. Svako preglasavanje je još gore – izjavio je Plenković istaknuvši važnost usklađenog funkcioniranja Bosne i Hercegovine utemeljenog na načelu ravnopravnosti triju konstitutivnih naroda. Kako doznajemo, na pomolu je rješenje koje bi moglo djelomično zadovoljiti hrvatsku stranu. Prema informacijama iz izvora bliskih pregovorima, razmatra se osnivanje poslovnog subjekta unutar BH-Gasa sa sjedištem u Mostaru. Taj bi subjekt bio zadužen za gradnju i upravljanje projektom Južne plinske interkonekcije. Ova opcija mogla bi predstavljati kompromis između bošnjačkih i hrvatskih interesa, omogućujući da projekt bude realiziran u interesu svih strana, a istodobno smanjujući nepovjerenje i političke napetosti. Iako je riječ o djelomičnom rješenju, takav bi model mogao biti značajan korak prema izgradnji povjerenja između političkih aktera u FBiH. To je posebno važno jer BiH već godinama funkcionira u složenim političkim uvjetima, obilježenima čestim nesuglasicama između predstavnika triju konstitutivnih naroda – Hrvata, Bošnjaka i Srba. Ovaj slučaj samo je jedan u nizu sporova koji naglašavaju potrebu za dosljednim poštivanjem ustavnih prava i demokratskih načela.
Istodobno, postavlja se pitanje može li zemlja koja se suočava s ovakvim izazovima napredovati na putu prema članstvu u Europskoj uniji, na što su ukazali i hrvatski politički predstavnici. Premijer Plenković naglasio je kako Hrvatska želi biti konstruktivan partner u rješavanju ovih problema, ali je jasno dao do znanja da BiH mora pronaći način osigurati ravnopravnost svih naroda u procesu donošenja odluka.
Pismo hrvatskih političkih predstavnika europskim dužnosnicima predstavlja snažan apel za zaštitu demokratskih prava Hrvata u Bosni i Hercegovini. Reakcija hrvatskog premijera i razmatranje kompromisnog rješenja ukazuju na ozbiljnost situacije i potrebu za brzim djelovanjem kako bi se izbjegle daljnje političke krize. Kompromis u obliku poslovnog subjekta sa sjedištem u Mostaru mogao bi predstavljati važan korak prema smirivanju tenzija, ali ostaje ključno pitanje – hoće li ovaj slučaj otvoriti put prema trajnom rješenju problema preglasavanja i osigurati ravnopravnost svih konstitutivnih naroda u BiH? Bosna i Hercegovina mora pronaći balans između svojih unutarnjih različitosti kako bi nastavila put prema europskim integracijama, no to će biti moguće samo uz poštivanje prava svih njezinih građana i naroda.
