Hana Porić, uoči dvodnevne sjednice Europskoga vijeća u Bruxellesu, sažima europski put Bosne i Hercegovine, koja je sigurnosno iznimno važna za Europu u vremenu globalne krize i geopolitičkih promjena. Od 14 prioriteta, većina se odnosi na resor Ministarstva pravosuđa BiH. Zašto nema napretka u području pravosuđa – pitali smo državne zastupnike, izaslanike i vanjskopolitičke analitičare, prenosi Federalna televizija.
Očekivanja bez rezultata – ustaljena praksa u Bosni i Hercegovini. Sjednicu Europskoga vijeća državna vlast dočekuje ponovno praznih ruku. Nijedan uvjet za otvaranje pregovora nije ispunjen. Dva zakona i jedan pregovarač – za Bosnu i Hercegovinu, čini se, previše.
Politička kriza razara državu
Politička kriza, ocijenjena najdubljom od Daytona, i dalje traje i razara državu. Paralizirala je institucije, vlast potpuno podijelila, a europski put zaustavila. „Nismo odradili domaću zadaću. Čak smo napravili korake koji su nas vratili unatrag u proteklih nekoliko mjeseci. Ako se i nešto dogodi tamo, to neće biti naša zasluga, već neka vrsta političke odluke“, kaže Predrag Kojović, zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu BiH.
„Neosporna je činjenica da aktualna državna vlast – Trojka, HDZ i SNSD – nije ispunila ni minimum uvjeta iz prethodne odluke Europskoga vijeća: Zakon o sudovima BiH, Zakon o VSTV-u, kao ni imenovanje glavnog pregovarača“, ističe Dženan Đonlagić, izaslanik u Domu naroda BiH (DF).
Procjena se zapravo i ne može donijeti, pa Bruxelles može tek konstatirati kako se Bosna i Hercegovina nije pomaknula ni korak naprijed – i još jednom ponoviti popis poznatih obveza. „Očekujem da će se inzistirati, preporučiti, potaknuti sve političke snage u Bosni i Hercegovini da ispune svoju obvezu koja podrazumijeva donošenje tih, kako ih mi nazivamo, europskih zakona“, navodi Zdenko Ćosić, izaslanik u Domu naroda BiH (HDZ BiH).
Sve će ići po zaslugama
Pozitivne vijesti o negativnim rezultatima teško je očekivati. Stoga je ignoriranje Bosne i Hercegovine jedna od mogućih opcija na sjednici Europskoga vijeća. Popuštanja, međutim, neće biti.
„To je sve u interesu same Bosne i Hercegovine, jer će to učiniti proces znatno bržim, a određene koristi za Bosnu i Hercegovinu daleko dostupnijima. Insistiranje na gledanju kroz prste bilo bi kontraproduktivno“, ocjenjuje analitičar Inicijative za europsku stabilnost Adi Ćerimagić.
Ovoga puta, čini se, sve će ići po zaslugama, bez olakšica. To znači da će Bosna i Hercegovina i dalje ostati na istome mjestu – uz otvorene mogućnosti i veliku potporu Europske unije, ali bez političke volje domaćih aktera. Njima ostaje pitanje: tko je kriv za neusvojene zakone, propuštene prilike i produbljenu krizu?
„SNSD blokira usvajanje svih proeuropskih zakona već više od godinu dana, HDZ odbija pridružiti se platformi proeuropski orijentiranih stranaka iz Zastupničkog doma koje su potpisale svoje opredjeljenje. Također, HDZ krši zakon odbijanjem da popuni Vijeće ministara“, naglašava Kojović.
„Krivnja leži na svim političkim potezima, uredima i pojedincima koji urušavaju sustav. Tu ubrajam i intervenciju visokog predstavnika u pravosuđe, kao i neadekvatnu reakciju iz Republike Srpske“, kaže Ćosić.
Tako prolaze rokovi – od proljetnog do zimskog zasjedanja europskih institucija. No u Bosni i Hercegovini, umjesto reformi, dinamiku europskog puta diktiraju krize i blokade. A takav put ne vodi prema punopravnom članstvu.
