Svjedoci smo u posljednje vrijeme porasta broja slučajeva cyber nasilja (zlostavljanje korištenjem digitalnih tehnologija) i u našoj zemlji, a koje smo do unazad nekoliko godina gledali samo u filmovima američke produkcije. Prema savjetima stručnjaka, osoba koja je izložena ovom vidu nasilja, bilo da je u pitanju javna osoba ili ne, prije svega mora potražiti podršku, povjeriti se nekome u koga ima povjerenja, reći kako se osjeća te kroz šta prolazi.
Vid reakcije
Psihologinja Slađana Đaković ističe kako na uznemirujuće poruke ili komentare na društvenim mrežama ne treba odgovarati niti ulaziti u diskusiju.
,,Reakcija je ono što zlostavljači žele. Njihova namjera je da se žrtva ponizi i uznemiri, zato žrtva ne smije dozvoliti da dobije taj vid reakcije. Ovaj vid nasilja može imati ozbiljne emocionalne, psihičke i socijalne povrede, zato je veoma važno da se žrtva informira kako adekvatno da reagira. Druženje s ljudima može pomoći žrtvi da se distancira od nasilnika i zadovolji svoje unutrašnje potrebe za prijateljstvom, pripadanjem i ljubavlju. Žrtve često kasno progovore o nasilju, zato je važno da kao društvo i pojedinci obraćamo pozornost jedni na druge. Ako primjetite promjene u ponašanju kod nekoga u svom okruženju, poput potištenosti, povučenosti, nesigurnosti, pokušajte razgovarati sa osobom o tome što joj se događa. Navedite je da vam se otvori, jer je važno reagirati na vrijeme”, rekla je za Avaz Đaković.
Emotivno osjetljivi
Ova pošast prilično je opasna kada je riječ o tinejdžerima koji su u tom razdoblju posebno osjetljivi i nemaju izgrađen sustav vrijednosti i osobnosti.
Zlostavljanje na internetu nosi određene posljedice za psihosocijalni razvoj osobnosti adolescenata. Dio mozga koji se nalazi u prefrontalnom korteksu, koji je zadužen za racionalno mišljenje, razvija se do sredine dvadesetih godina, pa su tinejdžeri zbog toga skloniji impulsivnijim reakcijama i djeluju prije nego što razmisle o posljedicama, a i emotivno su osjetljiviji. Zato imamo više suicida među tinejdžerima. Njihovo samopouzdanje još nije izgrađeno. Nažalost, mladi ljudi kroz kontakte na društvenim mrežama grade svoje samopouzdanje i pokušavaju da zadovolje potrebu za ljubavlju, pažnjom i prijateljstvom, a u tom razdoblju se javlja i prirodna potreba za popularnošću”, zaključila je psihologinja.
Slučajevi sa smrtnim ishodima
,,Kada je mlada osoba izložena ismijavanju, odbačenosti, kada se osjeća neprihvaćenom, kada je duže vremena izložena ovom vidu nasilja, to može da dovede do anksioznosti i depresije, koja, ako na vrijeme ne reagiramo u ekstremnim slučajevima može završiti i smrtnim ishodom ili ostaviti psihičke, emocionalne i socijalne povrede. Kolege i ja među klijentima imamo sve veći broj tinejdžera. Zato kao pojedinci, kao društvo i kao sustav, svi moramo reagirati kada je ovaj vid nasilja u pitanju, pogotovo među mladim ljudima”, istaknula je Đaković.
Nasilje koje traje potrebno je prijaviti, ako se ne prijavi, ono postaje agresivnije.
