– Građani BiH sve češće konzumiraju industrijski prerađenu hranu bogatu solju, mastima i šećerima, dok je unos svježih i nutritivno vrijednih namirnica često nedovoljan. Hrana je uglavnom zdravstveno sigurna, ali nutritivni kvalitet ishrane nije zadovoljavajući – rekao je Čengić za “Avaz”.
Prema njegovim riječima, problem ne predstavlja samo ono što jedemo, nego i nedovoljna informisanost potrošača o sastavu proizvoda koje kupuju.
– Deklaracije su uglavnom pouzdane, ali se u praksi najčešće provjerava samo rok trajanja, dok se sastav i nutritivne vrijednosti zanemaruju ili pogrešno tumače – ističe Čengić.
Stručnjaci upozoravaju da sigurnost hrane ne podrazumijeva samo odsustvo štetnih mikroorganizama, već i kvalitet namirnica koje svakodnevno unosimo. Upravo zbog toga Svjetski dan sigurnosti hrane podsjeća da odgovornost za zdravu ishranu dijele proizvođači, nadležne institucije, ali i sami potrošači.
Redovno čitanje deklaracija, pravilno skladištenje hrane, održavanje higijene tokom pripreme obroka te veća zastupljenost svježeg voća, povrća i drugih nutritivno vrijednih namirnica među ključnim su koracima ka očuvanju zdravlja i smanjenju rizika od bolesti povezanih s hranom.
