Klub Bošnjaka zatražio je hitnu sjednicu Doma naroda PSBiH na kojoj bi se raspravljalo o izdvajanju sredstava za održavanje izbora. Manje od tri dana ostalo je do isteka roka. Postavlja se pitanje šta će se dogoditi ako se ova situacija ne riješi do četvrtka i je li moguće odgađanje izbora. Središnje izborno povjerenstvo (SIP) nema ništa novo reći. Čeka se 19. svibanj, a još postoji nada da će Vijeće ministara, makar telefonski, donijeti odluku kojom će se osigurati 12,5 milijuna maraka za provođenje izbora. Podsjetili su nadležne šta im je obaveza.
“Rezultati Općih izbora 2018. godine su objavljeni 06.11.2018. godine. U skladu sa naprijed navedenim mandat članova predstavničkih organa traje do studenog 2022. godine”, navode iz SIP-a. Sjednica Vijeća ministara BiH još nije zakazana, a predsjedavajući Zoran Tegeltija u New Yorku bi se trebao zadržati do 20. svibnja, dan nakon isteka zakonskog roka za raspodjelu sredstava. Prema Poslovniku, ukoliko predsjedavajući dvaput zaredom ne zakaže sjednicu, umjesto njega to mogu uraditi zamjenici. Posljednja telefonska sjednica održana je 13. svibnja, a Tegeltija je tada također bio u Njujorku. Zakazivanje sjednice može tražiti i Predsjedništvo BiH. Pošto se ništa od toga nije dogodilo, a pet je do 12, reagirali su i bošnjački izaslanici u Domu naroda. “Podnosimo zahtjev za sazivanje hitne sjednice Doma naroda za koju predlažemo jednu točku dnevnog reda – osiguranje novčanih sredstava za provođenje općih izbora koji će se održati 2. listopada 2022. godine”, rekao je Asim Sarajlić, delegat u Domu naroda PSBiH (SDA). Pojedini parlamentarci krive HDZ za opstruiranje izbornog procesa. Druga opcija bila je da se donese proračun za 2022. godinu, kojim bi se osigurala i stavka za izbore. Priprema ga Ministarstvo financija i trezora, na čijem čelu je HDZ-ov ministar, Vjekoslav Bevanda. Iz njegovog resora BHRT nije dobio odgovor u kojoj fazi su proračunski propisi. Iz Ministarstva financija, Nacrt zakona o proračunu ide u Vijeće ministara. Nakon toga u Predsjedništvo, pa tek onda u Parlament na potvrdu u oba doma. “Oni koji su donositelji odluka moraju reći zašto nema proračuna, zašto ne ide na sjednicu Vijeća ministara, koji je problem. On se jednostavno nigdje ne pojavljuje. Što je to, je li to možda neki nevidljivi tamo bojkot vezano za tako nešto ili je to neznanje'”, kaže izaslanik u PD PSBiH Mirko Šarović (SDS). SIP ima opciju stavljanja ranije donesene odluke van snage, odnosno opciju odgađanja izbora. Zakonom je odgoda jasno regulirana, i ne podrazumijeva situaciju u kojoj se Bosna i Hercegovina trenutno nalazi. Čak i kad bi se našao način, rok odgode je od sedam do 30 dana. “Imamo mi institut odgođenih izbora u Izbornom zakonu, ali on se događa u onim slučajevima ako se na dan održavanja izbora na nekom biračkom mjestu u nekoj izbornoj jedinici nisu mogli održati izbori radi izvanrednih situacija, poplava, zemljotres itd”, napominje bivši član SIP-a BiH Vehid Šehić. Osim ovih opcija, pojedini članovi SIP-a, ali i parlamentarci polažu nade u visokog predstavnika koji može nametnuti odluku kojom se od Vijeća ministara zahtjeva reakcija. Christian Schmidt do sada je mudro šutio. Spominjala se i opcija da OSCE priskoči u pomoć. “Ne želim spekulirati o tome šta bi se moglo dogoditi u budućnosti, ali nadležni organi BiH dužni su iskoristiti sva financijska sredstva koja im stoje na raspolaganju da bi organizirali izbore. Međunarodna zajednica nije u poziciji da snosi te troškove”, rekla je šefica Misije OSCE-a u BiH Catleen Kavalec. Teoretski, do 19. svibnja predsjedavajući Vijeća ministara može sazvati telefonsku sjednicu na kojoj bi se donijela odluka o raspodjeli sredstava. SIP je računicu nedavno povećao za 800 tisuća, tako da sada traži 12,5 milijuna maraka za provođenje izbora. Nedavno su od Ministarstva financija tražili novac iz tekuće rezerve, ali je stigao odgovor da na računu ima tek 612.500 tisuća maraka.
